Bagatova šivaća mašina, bicikl pony, koturaljke, stara vešmašina... Na zidovima parole koje nam danas zvuče daleko i pomalo smiješno - "Savka i Mika, to je naša dika", "S Titom u samoupravni socijalizam" i "Čuvajte bratstvo i jedinstvo kao zjenicu oka svoga". Na jukeboxu se mogu odabrati i poslušati domaći i strani hitovi, nešto dalje vidjeti crtiće iz tog doba, ili poslušati intervju s, primjerice, Majom Bezjak, balerinom čije pačke Odette i Odilije možemo vidjeti na zidu Muzeja za umjetnost i obrt.
Sve to mogli su u četvrtak navečer, na svečanom otvorenju izlože "Šezdesete u Hrvatskoj - Mit i stvarnost" pogledati brojni posjetitelji, od kojih su mnogi jedva dočekali da se dugo pripremana izložba konačno otvori.
- Četiri sam godine radio na pripremi ove izložbe, no ona nije samo posvećena prošlosti. Radio sam na njoj s puno mladih ljudi i vidio sam koliko su im te godine razumljive, ako pokažu znatiželju - istaknuo je na otvorenju Zvonko Maković, autor idejnog koncepta izložbe, koja će na dva kata muzeja biti otvorena tijekom narednih šest mjeseci.
Posjetitelji, posebno oni stariji, nisu skrivali uzbuđenje videći neke predmete koji su ih vratili u mladost. Među njima je i Miro Ungar, kojeg je najviše oduševio jukebox.
- Bile su to godine kada su se slušale moje pjesme, kao i one Kvarteta 4M. Naše prve ploče vrtjele su se baš na jukeboxovima. Vrati to čovjeka u neke godine, svakako - rekao je Ungar.
U prošlost su vratile i Budimira Lončara, koji je rekao kako mu je bilo drago vidjeti djela slikara, među kojima su Džamonja, Murtić, Šimonović... Oni su bili veoma smioni za svoje doba, smatra on.
- Moram priznati kako me zaista impresionirala likovna sfera u tom vremenu i da slike koje sam vidio vraćaju u prošlost, i to pozitivnu - kaže Lončar.
Svatko je na izložbi pronašao sitnicu koja ga je vratila u neke davno minule godine. Iznimka nije bila ni naša poznata kostimografkinja Dženisa Pecotić koju je, osim modnog dijela, najviše oduševio izložak iz predvorja muzeja - fićo.
- Moji roditelji nisu imali taj auto, ali prijatelji jesu, pa smo se vozili naokolo i pjevali Beatlese. Ja sam u tim godinama bila tinejdžerica i imam puno prekrasnih uspomena vezanih baš za fiću - priznala je Pecotić.
Uspomene su navrle i Alki Vuici, koja je rođena u šezdesetima, no kad je vidjela primjerke Modre laste, oduševila se. Raznježila ju je i kasica prasica Zagrebačke banke.
- Svi smo imali te kasice, koje su uvijek bile pune nekog sitniša. Nadali smo se da štedimo, pa da ćemo jednog dana biti uspješni u životu - rekla je Vuica.
12 dvorana
Izložba je, inače, postavljena u 12 dvorana Muzeja, na više od tisuću četvornih metara, a ima i više od tisuću eksponata posuđenih iz 62 institucije iz pet zemalja i od 84 privatna posuditelja. Na tom višegodišnjem projektu radilo je ukupno oko dvije stotine ljudi. Na otvorenju se okupilo na stotine ljudi, među kojima i brojni viđeni protagonisti tog vremena, TV voditelji, umjetnici, književnici, redatelji, ali i jedan izvorni hipik, slikoviti podsjetnik na ondašnju 'djecu cvijeća'.
- Šezdesete su bile prekretnica, tada su se mijenjale društvene paradigme, bilo je to doba obnove i početka novog svijeta kojega živimo i danas, rekao je ravnatelj MUO-a Miroslav Gašparović. Izrazio je nadu da će izložba obilježiti ovo ljeto "i da ćemo otkriti je li to lijepo vrijeme bilo samo mit ili tu ima i stvarnosti".
Oliver Mlakar s autorima izložbe
Tedi Lušetić, izaslanik zagrebačkog gradonačelnika, smatra kako će ta izložba zasigurno obilježiti godinu, a osobito kulturno ljeto kada će gosti Zagreba imati priliku na taj način upoznati hrvatsku kulturu i povijest.
Izložbu je otvorio državni tajnik Ivica Poljičak, izaslanik ministrice kulture, rekavši kako će se to vrijeme pamtiti po postignućima čiji se snažni utjecaji osjećaju još danas, ali i po crnim mrljama kada su u pitanju ljudske slobode.
- Bilo je to i vrijeme u kojemu se intenzivno živjelo, više smo bili okrenuti jedni drugima, a manje uređajima. Izložba će nam omogućiti da uspostavimo emociju s tim razdobljem, a emocija je ono što će obilježiti izložbu, ustvrdio je.
Brojnim izlošcima, od dokumentarne građe, umjetničkih djela, fotografija do filmskih, televizijskih i glazbenih inserata te svakodnevnih predmeta, izložba stavlja akcente na važnije segmente s područja umjetnosti, arhitekture, mode.
Izlošci su raspoređeni u osamnaest tematskih dionica. Društveno-politički kontekst šezdesetih godina, razvoj konzumerističkog društva obradio je Ante Batović, a Igor Duda kulturu svakodnevice potrošačkog društva, Zvonko Maković likovne umjetnosti tog doba, a Maroje Mrduljaš arhitekturu, vrijeme u kojemu je dovršena poslijeratna obnova, a počeli veliki projekti urbanizacije.
Dizajn šezdesetih, vrijeme zahuktavanja industrije široke potrošnje i uvođenja dizajna u proizvodnju, predstavlja Koraljka Vlajo, grafički dizajn koji doživljava redefiniciju u prostoru popularne kulture i komercijalnog dizajna Lovorka Magaš Bilandžić, a eksperimente na području autorske keramike Marina Bagarić.
Dunja Nekić obrađuje temu fotografije i sve važniju ulogu fotoreportera, Krešimir Nemec književnost, primjerice pojavu proze u trapericama, Ana Lederer kazalište koje se okreće prema umjetnosti zapadnoga kruga, Seadeta Midžić Muzički biennale Zagreb, a Maja Đurinović hrvatsku plesnu scenu i prve umjetničke plesne škole.
Zlatno doba filma u Hrvatskoj, predstavlja Tomislav Šakić, pop glazbu, vrijeme šlagera, zabavne glazbe, šansone i kasnije rocka Hrvoje Horvat, dok Katarina Nina Simončić prikazuje modu koja je označavala pobunu mlađih generacija protiv građanske klasične elegancije.
Na modnu fotografiju tog doba podsjeća Marija Tonković, na novinsku scenu Inoslav Bešker, a na radio i televiziju, njezine same začetke Nada Zgrabljić Rotar.
Izložba će biti otvorena do 30. rujna, dokad će ju pratiti bogati popratni program, stručna vodstva, radionice pedagoškog odjela Muzeja, glazbene slušaonice, retrospektive filmova, okrugli stolovi, predavanja.
Sve fotografije s otvorenja izložbe pogledajte u galeriji!