Strip u Hrvatskoj od samih početaka vezan je najmlađu publiku. Jedan od prvih strip albuma u Europi, iako se to tada nije nazivalo stripom, bio je 'Maks i Maksić' objavljen na hrvatskom jeziku 1926. godine, nacrtan od strane ruskog emigranta Sergeja Mironovića Golovčenka. Djeca su toliko voljela 'Maksa i Maksića', iako je radilo o ne posebno kreativnoj kopiji njemačkog stripa 'Max i Moritz', da su do 1937. godine objavljena četiri albuma s pustolovinama nestašnih dječaka.
Od prve trojice ozbiljnih i velikih hrvatskih strip autora, Andrije Maurovića, Waltera i Norberta Neugebauera, samo Maurović nije imao značajnih radova za djecu. Braća Neugebauer napravili su zapažen niz stripova za najmlađe od kojih se posebno ističu 'Cik i Cak', 'Jack Jackson i Bimbo Bambus' te 'Božanstvo prašume'.
Sredinom 20. stoljeća najjača publikacija za strip bio je Plavi vjesnik u kojem su se kvalitetom i popularnošću isticali 'Mendo Mendović' Borivoja Dovnikovića te 'Viki i Niki' Vladimira Delača. Na stranicama Plavog Vjesnika objavljene su i vrlo zabavne 'Štefekove pustolovine' Ota Reisingera. Jules Radulović i Žarko Beker također su preko stranica Plavog vjesnika zabavljali najmlađe.
Časopisi za osnovnoškolce
A onda na scenu stupaju specijalizirani časopisi za osnovnoškolce Modra lasta i Smib u izdanju Školske knjige. Od samih početaka ti časopisi daju puno mjesta i značaja stripu te su na neki način čak i oblikovali strip scenu. Broj autora i stripova koje su objavili je prevelik za potpuni popis pa ćemo spomenuti samo najznačajnije. 'Lastan i Genije', 'Osmoškolci' i 'Durica' stripovi su Ivice Bednjanca koji su bili zaštitni znakovi Laste i Smiba. Lasta se oduvijek čitala od zadnje stranice jer je tamo bio Bednjančev strip.
Štef Bartolić od 1995. godine kontinuirano objavljuje 'Gluhe Laste'. Darko Macan je crtao 'Borovnicu', uz to je pisao scenarije za 'Svebora i Plamenu' te pripomagao kao nepotpisani koscenarist Edvinu Biukoviću na strip adaptacijama Kušanovih romana 'Koko u Parizu' i 'Ljubav ili smrt'. Dubravko Mataković od 1994. objavljuje 'Super Di'. 'Zlatka' Krešimira Zimonića godinama je bila prepoznatljivo lice Modre Laste. Ante Zaninović objavljivao je 'Kljunka i Dugog' u Smibu od 1969. pa sve do svoje smrti 1999. godine.
Krajem 20. stoljeća pojavljuju se i drugi dječji časopisi, a i neki već postojeći, kao što je Radost, napokon otvaraju svoje stranice stripu. Strip ulazi i u školske programe te u udžbenike. No, istovremeno strip nestaje iz dnevnih novina, a nestaju ili se prorjeđuju strip revije. U svakom slučaju domaći strip je opet, kao i mnogo puta do sada u povijesti, postao skup ili nezanimljiv domaćim izdavačima za odrasle i scena opet opstaje zahvaljujući stripu za najmlađe.
Namjera Međunarodnog festivala stripa Crtani romani šou je da kroz nekoliko izložbi pokuša predstaviti kvalitetu stripa za djecu koja je u nekim trenucima, kao što je period Domovinskog rata, održala domaću strip scenu na životu. Ovogodišnja izložba, koja je ostvara u Galeriji Prsten u domu HDLU u petak 13. svibnja u 20 sati, posvećena je recentnoj produkciji, a kao povezujući faktor izabran je scenarist. Zato se ovogodišnja izložba 'Hrvatski strip za djecu' zove 'Prle piše, a crtaju Kuki, Misch, Nara i Štef'.
Prle piše, a crtaju Kuki, Misch, Nara i Štef
S obzirom na to da je dječji strip jedini kontinuirani strip u Hrvatskoj, ideja je približiti ga široj javnosti. Većina izdavača, kritičara i kroničara sustavno zanemaruje dječji strip i uopće ga nisu svjesni samo zato što više nisu djeca pa ne prate dječje časopise.
Svi autori uključeni u prvu izložbu 'Hrvatski strip za djecu' bave se stripom više od 20 godina. To su prekaljeni profesionalci s visokim nivoom kvalitete, kako u scenariju tako i u crtežu. Oni nisu jedini autori dječjeg stripa u Hrvatskoj, ali se zgodno poklopilo da jedan čovjek piše scenarije za četvero najistaknutijih dječjih stripaša u zadnjih desetak godina. Svi ti stripovi, i 'Dado i Čmičko', i 'Smibić' i 'Užas Zlica Gadost i vila Radost' i 'Detektivci' prate suvremene trendove i obraćaju se publici na način koji je blizak današnjoj djeci. Svaki od tih stripova ima svoje specifičnosti i svoju vjernu publiku.
Detektivci
I Smib i Modra Lasta i Radost imaju dugu tradiciju objavljivanja dječjih stripova i to što stripovi s ove izložbe izlaze u spomenutim časopisima stavlja njihove autre u društvo s velikanima dječjeg stripa kao što su Ivica Bednjanec (Lastan, Durica, Osmoškolci), Ante Zaninović (Kljunko i Dugi) ili Krešimir Zimonić (Zlatka).
Jedan od ciljeva ove izložbe je pokazati da u Hrvatskoj postoji snažan i kvalitetan autorski strip i da hrvatski autori ne moraju nužno raditi superherojske stripove sumnjive kvalitete za strane izdavače, a da domaći izdavači ne moraju uglavnom objavljivati nekvalitetne šund stripove.