TONY CRAGG

IZLOŽBA ZNAMENITOG BRITANSKOG UMJETNIKA U SPLITU 'Materijalizam je nešto čovjeku sasvim prirodno'

    AUTOR:
    • Patricia Kiš

  • OBJAVLJENO:
  • 16.10.2019. u 12:53

Getty images

Tony Cragg

 

Izložba znamenitog britanskog umjetnika Tonyja Cragga otvara se večeras na tri lokacije u Splitu, Palači Milesi HAZU, Galeriji umjetnina Split i Galeriji Kula, a u organizaciji Galerije Kula, koja je, na čelu s Dujom Mrduljašem, već par godina pregovarala s ovim umjetnikom.

Moći će se pogledati četrnaest skulptura i pedesetak crteža. U dvorištu Galerije umjetnina bit će postavljene tri najveće skulpture, teške nekoliko tona. Skulpture su apstraktne, a nazivi su “Velika glava”, “Točka pogleda”, “Jest, nije”...

Život u Njemačkoj

Tony Cragg rođen je u Liverpoolu, studirao je u Londonu, magistrirao na Royal College of Art, nakon čega se, sedamdesetih, seli u Njemačku. Dobio je najprestižniju britansku nagradu Turner, predstavljao je Veliku Britaniju na Venecijanskom bijenalu. Cijene ga i na tržištu umjetnina, pa je njegova skulptura od čelika “Stalna promjena” prodana nedavno na aukciji u londonskoj aukcijskoj kući Bonhams za 850 tisuća funti, što je za suvremenog kipara na međunarodnom tržištu poprilična suma.

O splitskoj izložbi ovaj kipar govori ekskluzivno za Jutarnji list. Prvo smo ga pitali je li riječ o manjoj retrospektivi: “Nije retrospektiva, izložit ću radove koji su nastali u posljednjih desetak, petnaestak godina, skulpture i crteže. Crtež mi je važan medij, i mnoge moje skulpture započinju kroz njega. Nekad crteži nastaju samostalno, drugi put, pak, vode ka skulpturama. Kada oblikujem skulpture, u svojem ateljeu imam asistente koji mi pomažu, i zato je crtež među ostalim i tu bitan, da im pokaže smjer koji sam zamislio”. Za sebe će i Cragg reći da ga zanima emocionalna kvaliteta predmeta.

Michael Richter
 

Cragg živi u Wuppertalu, u njemačkoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija. U ovom je gradu prije par godina kupio golemo imanje u kojemu je i park skulptura s radovima ovog umjetnika, kao njegovih kolega. Smatra da onaj koji živi u prirodi pred sobom vidi širi raspon formi. Kako je odabrao život baš ovdje, inspirira li ga industrijsko okruženje ovog grada u njegovom stvaralaštvu, pitamo našeg sugovornika? “U Njemačku sam došao zbog svoje prve supruge, i odlučio sam tu ostati i nakon što sam se rastao. Nekad, devedesetih, to je bio industrijski grad, i među najbogatijima u Njemačkoj, sada to više nije.

U njemu živi oko 400 tisuća ljudi. Friedrich Engels je vezan uz ovaj grad, tu mu je uporište, pisao je o njemu (u ovom je gradu i Engelsova kuća, op.a.). I sjajna Pina Bausch je ovdje imala svoje kazalište, ovdje je i upotrebljen prvi antibiotik. Ima, dakle, i zanimljivu povijest među ostalim”, govori Cragg koji je, očito, vezan uz grad u kojemu živi.

Stvara, dakle, na golemom imanju, s nekoliko pomoćnika. Predavao je, paralelno uz svoj rad, na znamenitoj Likovnoj akademiji u Düsseldorfu, koja je školovala neke od najutjecajnijih umjetnika današnjice. Trideset i pet godina bio je profesor, a neko je vrijeme bio i na čelu ove akademije. Na pitanje što je, po njegovom mišljenju, najvažnije čemu je naučio svoje studente, Cragg odgovara: “Vjerujem da svaki umjetnik mora naći što ga zanima, svoj osobni interes od kojega će zatim početi graditi dalje. Ja sam ih poučavao, no dozvoljavao sam im da se razviju nezavisno od mog stila, što mislim da je ključno u profesorskom radu”.

Charles Duprat
 

O formi i jeziku

Kada je dao intervju Guardianu, uz svoju londonsku izložbu “Rijetka kategorija objekata” rekao je da se u industrijskim gradovima troše tone materijala kako bi se napravilo aute, tekstil i sl, odnosno, njegovim riječima, “proizvodi se svijet dosadnih formi koje se ponavljaju”, te se zapitao, usput i hipotetski, i koliko se materijala godišnje potroši na skulpture, koje su uvijek različite u formi. Riječ materijal, dodao je, za njega je ključna, dolazi iz latinske riječi mater, majka. Sam sebe, uostalom, i naziva materijalistom, što je riječ koja u pravilu ima negativan predznak.

O ovoj temi, temi materije, govori za Jutarnji: “Sve što vidimo oko nas je materija. Sve što jesmo je materija. Skulpture su načinjene od materijala i nabijene su emocijama. Povijesno gledajući, materijal ima negativan predznak, smatra se da je ako je nešto materijalno, da je bez duha. To je konflikt teologa i filozofa, koje zanima materijalizam, i za nama su već stoljeća tog konflikta. Materijal, materijalizam, po mojem mišljenju, nešto je čovjeku sasvim prirodno. Danas, uostalom, postoji i niz studija koje ukazuju na to kako pojedini materijal utječe na nas.”

On sam zapravo je na početku radio drugačije materijale, nego što ih koristi danas, govori dalje: “Moj prvi su interes bili pronađeni industrijski materijali, radio sam u pravilu skulpture od odbačenih materijala. Nema tog materijala, praktički, od kojeg se ne može napraviti skulptura. Danas koristim staklo, plastiku, industrijski obrađeno drvo, zapravo, mnoštvo materijala... Zanimaju me temelji kiparstva, figure, pejzaži, mrtva priroda, siluete. Ono što stoji između golog tijela i gole prirode. Nove forme i novi jezik, jezik suvremenog doba.”

Michael Richter
 

Prijelomni rad

Pisalo se kako jedna od točaka prekretnica u radu Tonyja Cragga kada su ga pozvali kao mladića, da izlaže na jednoj od najznačajnijih izložbi 1977., drugi su pisali da je to rad “Britanija viđena sa sjevera”. Naime, iako su njegovi radovi apstraktni, ovaj je rad iz 1981. godine, koji se danas nalazi u postavu Tate Modern, a prikazuje samog umjetnika, koji dolazi iz Njemačke, kako promatra Veliku Britaniju (čitava je skulptura sačinjena od mnoštva pronađenih predmeta), kritika interpretirala kao komentar na socijalne i ekonomske poteškoće s kojima se Velika Britanija, u doba nastanka rada, suočavala u doba Margaret Thacher.

No, umjetnik ništa od nabrojanog, kaže, ne vidi kao prekretnicu: “Ne, ne bih rekao da su to prijelomnica u mojoj karijeri. Zapravo niti ne vidim neki prijelomni rad. Već pedeset godina, još otkako sam bio student u Londonu, radim u kontinuitetu teme koje me interesiraju, i nadograđujem ih, sve radim u kontinuitetu”.

Tony Cragg autor je i javnih skulptura u mnogim europskim gradovima, a radovi mu se uz spomenuti Tate, nalaze u najvažnijim muzejima svijeta.

Više na Jutarnjem...


Tagovi

Izdvajamo