„Mozart je umro siromašan jer u njegova doba nisu bila regulirana autorska prava. Zato sam ja danas ovdje, moje je, kao umjetnika, da dižem buku oko interneta i regulacije i zahvalan sam da su me pozvali u Europski parlament govoriti o tome“, kazao je u razgovoru za Jutarnji list i nekoliko drugih europskih medija Jean-Michel Jarre, neposredno nakon što je jučer zaključio svoje izlaganje na konferenciji „Kulturna baština u Europi: spoj prošlosti i budućnosti“ u EU parlamentu, gdje je govorio pred predsjednikom EU parlamenta Antoniom Tajanijem, predsjednikom Europske komisije, Jean-Claude Junckerom te više nacionalnih ministara kulture među kojima je bila i hrvatska ministrica Nina Obuljen Koržinek.
„Bitni akteri, velike internet platforme ovdje imaju svoje lobiste, govore da je ideja zašite autorskih prava i reguliranja interneta anakrona, da je to ugroza za slobodu govora, možda uvod u neku cenzuru i 1984. Naravno da umjetnici nisu protiv slobode govora, upravo su umjetnici često bili i jesu žrtve restrikcija slobode govora. Silno je bitno kako će EP i nacionalni parlamenti regulirati direktivu o autorskim pravima. Jer, ako ne zaštitite one koji proizvode kulturne sadržaje, ako ne napravimo dobar model zaštite autorskih prava, možda ćemo u budućnosti propustiti nekog novog Almodovara, Wendersa, Michela Houellebecqa, možda nećemo otvoriti put ljudima da se i u budućnosti mogu baviti umjetnošću i od toga živjeti. Ono što tražimo od EU parlamenta zapravo je jednostavno: da umjetnicima dopusti da sjede oko stola za kojim se razgovara i pregovara o zaštiti autorskih prava na internetu. Europa je izgubila bitku za hardver, sva tehnologija, svi pametni telefoni i slično rade se u Aziji, Americi … Ne smijemo sad izgubiti i bitku za softver, za sadržaj, jer kultura je DNK Europe. Ovo je uvijek bio kontinent velike kulture. Moramo biti pažljivi oko poruka da je internet cool kakve nam šalju velika imena poput Googla, YouTubea, oko poruka da je govoriti o autorskim pravima i intelektualnom vlasništvu pomalo staromodno. Takvo razmišljanje je - skandalozno. Biti cool zapravo znači poštovati umjetnike. Poštovati razlike. Puno je vremena trebalo, gotovo cijelo stoljeće, da društvo shvati važnost intelektualnog vlasništva općenito. A sad imamo novi moment – internet. Internet je tek nekoliko desetljeća star, mi smo još uvijek u srednjem vijeku digitalnog doba, pa je normalno i logično da prolazimo ovo kaotično vrijeme, i baš to je razlog zašto je regulativa jako bitna. To je kao da je netko, u doba kad su ljudi počeli voziti automobile, kazao da nije potrebno imati vozačku dozvolu jer je to jako loše za slobodu prometa. Trebamo pravila. I to ne znači da ograničavao slobode!“, energično je poručio Jean-Michel Jarre.
Francuskom su se glazbeniku u tom pozivu pridružili mnogi umjetnici, na tu su se temu, među ostalima, u EP osvrnuli i izraelski pijanist i dirigent Daniel Barenboim te redatelj Radu Mihaileanu. Mihaileanu je upozorio da su u doba kad se Voltaire borio za autorska prava njih prijetili zauzdati lokalni moćnici, a da danas imamo globalne moćnike i kapital grupiran u rukama velikih kuća poput Amazona, Netflixa što u budućnost može stvoriti višestruke probleme.
„Ne nametnemo li mi ovdje dobar zakonodavni okvir, globalni kapital prijeti kreativcima i umjetnicima nametnuti ono što traži tržite, ovo nije samo bitka za pravo na naknadu koje omogućava umjetnicima da žive i zarađuju od svog rada, već i bitka za edukaciju, za obrazovnu ulogu kulture.“, kazao je te dodao da „kulturna djela ne smiju biti zatočena u rukama nekoliko distributera, moraju biti dostupna što većem broju ljudi. Europa mora biti u stanju obraniti svoju kulturalnu raznolikost od sveopće globalizacije, jer to znači obraniti pluralitet misli.“
Osim što kultura i kreativne industrije čine bitan dio tržišta i zapošljavaju veliki broj ljudi, u doba antieuropejstva i jačanja desnih populističkih opcija koje Europsku uniju prijete razdvajati, kultura je ta koja nas može jače povezati i držati zajedno, poruka je više puta poslana s konferencije u Bruxellesu. Među ostalim, i to je jedan od razloga što je 2018. proglašena Europskom godinom kulturne baštine.