U muzeju “Oluja 95” unutar kninskog muzeja, koji je jučer svečano otvoren, najupečatljiviji dio postava je završni dio “Slava pobjede”, u kojem je muralom prikazan dolazak predsjednika dr. Franje Tuđmana 6. kolovoza 1995. godine na kninsku tvrđavu s predstavnicima Vlade i Hrvatskog sabora kako bi s hrvatskim vojnicima, osloboditeljima Knina podijelio zadovoljstvo i radost te im čestitao na pobjedi. Mural je nastao prema fotografiji Josipa Bistrovića, danas izvršnog direktora EPH-ove agencije Cropix. Umjetnica Ana Barbić Katičić naslikala je mural veličine 7,40 x 2,80 metara.
Zarobljeni neprijateljski vojnici, kolovoz 1995.
Foto: Josip Bistrović
Propusnica Reutersa
- Naravno da mi je bilo drago kada me nazvao Željko Kovačić, jedan od autora postava muzeja, i rekao da su izabrali moju fotografiju za muzej - kaže Josip Bistrović.
U vrijeme kada je snimio tu povijesnu fotografiju Bistrović je imao 35 godina i radio je kao fotograf za Večernji list.
- Bio je to trenutak euforije. Svi su na tvrđavi bili euforični: predsjednik Franjo Tuđman, mi snimatelji, vojnici, ministri, političari. Bili su na tvrđavi i sportaši, Dino Rađa, Stojko Vranković i drugi. Svi su nam spremno pozirali. U gradu je taj dan bila samo vojska, iznad nas su kružili helikopteri - opisuje Bistrović povijesni trenutak.
Čitav Domovinski rat Bistrović je proveo kao ratni snimatelj, na svim bojištima osim u Vukovaru. Bio je tijekom rata i u Sarajevu. A neposredno prije rata i na Kosovu gdje mu je brzo postalo jasno što se sprema. No, upravo ga za Knin veže nekoliko zanimljivih ratnih uspomena. Prva datira iz vremena početka tzv. balvan-revolucije.
- Bio sam jedan od posljednjih snimatelja koji su bili u Kninu u svibnju 1991. godine, već je tada bila SAO Krajina. Đorđe Uglješić i ja prošli smo barikade, prošli kroz Knin i ušli u Kijevo. On je radio za Reuters pa su nas zahvaljujući njegovoj iskaznici puštali da prođemo. Međutim, nedostajalo nam je nešto od kemikalija za slike, pa smo na povratku ušli u Knin i usred grada, koji je bio nekako sav zapušten, ugledali jednu divnu umjetnički uređenu fotoradnju - sjeća se Josip Bistrović.
Generali Korade i Ademi na kninskoj tvrđavi 5. kolovoza 1995.
Foto: Josip Bistrović
Milicijske snimke
Fotoradnja je pripadala Damiru Mijakovcu.
- Donio nam je posudice s kemikalijama. Tek smo ga bili upoznali, kad nam je odjednom dao dva komadića filma sa snimkama zarobljenih Hrvata iz sela Potkonje. Kako je imao fotoradnju, kod njega je kninska milicija razvijala svoje filmove i on im je ukrao mali dio. Te smo slike objavili na naslovnici Večernjeg i bile su iznimno važni dokazi o ponašanju parapostrojbi prema Hrvatima - sjeća se Josip Bistrović, koji je kasnije tijekom rata imao veliku želju vratiti se u Knin. Malo prije početka Oluje, Bistrović je baš bio u Mimicama kod Omiša. Bilo je nekih “signala” da bi se moglo krenuti na Knin.
- Došao sam do zadnje kontrolne točke s naše strane, ali me nisu pustili, nego su nam rekli da može proći samo ekipa iz Slobodne Dalmacije. Bio sam jako nesretan ... Kad odjednom, prepoznao me jedan vojnik s ratišta iz 1991. I pozvao da idem s njim. Išli smo nekom makadamskom cestom, okolo naokolo, i uspjeli prvi ući u Knin. Ekipa iz Slobodne je zapela putem - priča Josip Bistrović.
U kratkim hlačama
Uglavnom, ušao je 5. kolovoza u Knin po kojem se, kako se sjeća, sve dimilo, iako grad nije bio ruševan niti je bilo tragova borbe. I popeo se povijesnog dana na tvrđavu, gdje je snimio zapovjednika 7. gardijske brigade Pume Ivana Koradea, koji je postavio hrvatsku zastavu na kninskoj tvrđavi nakon oslobođenja Knina. Potom 6. kolovoza Bistrović s drugim kolegama snima i dolazak predsjednika Tuđmana na kninsku tvrđavu s predstavnicima Vlade i Hrvatskog sabora te s hrvatskim vojnicima, osloboditeljima Knina.
- Nisam znao da će taj dan doći predsjednik Tuđman, bio sam neprimjereno odjeven. Netko mi je nedavno dao snimku tog dana, gdje sam ja u crvenim kratkim hlačama i u šarenoj majici - smije se Bistrović.
Hrvatski vojnici u Kninu 5. kolovoza 1995.
Foto: Josip Bistrović
Ponovni susret
Tih se tri dana svaku večer vraćao za Split, jer nije bilo mogućnosti slanja fotografija iz Knina, i onda bi se nakon Splita opet uputio u Knin. I negdje 6. 8. otišao je do kuće Damira Mijakovca, ali bila je opljačkana. No, pronašao ga je.
- Mijakovac se sklonio u UNHCR-ov kamp u Kninu, on je kninski Srbin, a njegova supruga Hrvatica. Njegova je supruga bila trudna i beba je nešto kasnije bila prva beba rođena u oslobođenom Kninu. I danas Mijakovac ima radnju u Kninu. Tada sam napisao članak ‘Dva kvadratića istine’ da pokažem njegove zasluge - priča. A kad su ga prije nekoliko mjeseci pitali dopušta li da upravo njegovo djelo naslikaju na zidu muzeja u Kninu, bio je, kaže, isprva malo skeptičan. Naime, MORH-u je prije deset godina prepustio sedam negativa ratnih fotografija za njihovu izložbu u HDLU. Međutim, na izložbi nisu potpisali autora, a kasnije su razni portali prenijeli da su snimke MORH-ove.
- Svakako ću kada odem u Knin ići pogledati muzej i mural, i posjetiti Damira - kaže Bistrović na kraju našeg razgovora.