OSTAJE U ZAGREBU

MUZEJ VUČEDOLSKE KULTURE BEZ GLAVNE ATRAKCIJE Golubica se ipak se ne vraća kući

    AUTOR:
    • Korana Sutlić

  • OBJAVLJENO:
  • 25.03.2015. u 11:50

Damir Glibušić / CROPIX

Mjesto na kojem bi trebao biti izložen vrijedni artefakt, koji se čuva u Arheološkom muzeju u Zagrebu, izazvalo je polemiku među stručnjacima

U Muzeju vučedolske kulture koji će se uskoro otvoriti kod Vukovara neće biti izložen arheološki biser Vučedolska golubica. Poznati izložak ostaje u Arheološkom muzeju u Zagrebu u kojem se nalazi od kraja 30-ih godina. Prema planu koncepcije budućeg muzeja na mjestu pronalaska Vučedolske golubice, lokalitetu Gradac, postavit će se njena replika.

No, u dijelu stručnih krugova čulo se i nekoliko prijedloga da se Golubica vrati u grad u kojem je pronađena. Vučedolska golubica, odnosno njen smještaj, podijelila je domaće arheologe i kulturnjake. Jedna struja smatra da bi Golubica trebala ostati u Arheološkom muzeju u Zagrebu, a druga da joj je mjesto u Vukovaru.

Sigurnosno pitanje

Struka, koja se priklanja ideji da taj poznati izložak ostane gdje je, smatra da će u zagrebačkom muzeju zapravo samo pridonositi budućem vučedolskom muzeju jer će ukazivati na njegovo postojanje i posjetitelje navoditi na daljnje istraživanje. Druga opcija smatra da znameniti izložak treba biti prezentiran “in situ”, što znači na mjestu gdje je nađen. Tim više što će uskoro za to postojati mogućnost.

Profesor Odsjeka za arheologiju Aleksandar Durman, koji je idejni začetnik Muzeja vučedolske kulture, smatra da je besmisleno golubicu seliti iz muzeja u Zagrebu.

- Značajni arheološki nalazi u muzejima u Londonu i Parizu samo populariziraju temu, jer od 10 milijuna posjetitelja koji prođu kroz British Museum dio njih posjeti i prostor Egipta, Siriju... Vučedolski muzej imat će mnogo zanimljivih eksponata i neće mu škoditi što ima kopiju golubice - kaže Durman.

Plan je da se replika prezentira na posebnom prostoru u blizini samog muzeja, na mjestu gdje je Golubica otkopana.

- Dio na kojem će se nalaziti replika dislociran je 100 metara od Muzeja, dakle nije niti sigurnosno baš najbolje mjesto za postav originala - ističe Aleksandar Durman.

Međutim, nekadašnji ministar kulture Božo Biškupić još je prilikom otvaranja Arheološkog muzeja Slavonije (u međuvremenu pripojen Muzeju Slavonije) istaknuo da bi bilo dobro da Vučedolska golubica postavi u Vukovaru. Isto smatra i danas.

Simbol mira iz ‘91.

- Golubica treba biti u Vukovaru. Baš kao što se Grčka i Egipat zalažu da im se vrate eksponati. Vučedolska golubica odnesena je u vrijeme kad nije bilo uvjeta da ostane u Vukovaru. Uvijek sam za prezentaciju “in situ” ako je ona moguća. Jednako kao što se borimo da Apoksiomen bude na Lošinju, tako se i u Vukovaru trebao osigurati prostor za Golubicu. I to prvo u Vukovarskom muzeju, a kasnije u Vučedolskom - kaže Božo Biškupić, za čijeg je mandata počela gradnja Muzeja.

Slično smatra i muzeologinja i arheologinja Branka Šulc, koja kaže da je bilo nekoliko pokušaja i rasprava o mogućnosti da Golubica ode u vukovarski muzej. Tim više što je Golubica 1991. godine bila i simbol mira grada Vukovara.

- Tema zahtijeva stručnu raspravu. Tema je složena, a nije riječ samo o Vučedolskoj golubici. Primjerice, i ostaci krapinskog pračovjeka nalaze se u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu, a ne u Muzeju krapinskih neandertalaca - kaže Branka Šulc, koja je za to da Golubica ide u Vučedol.

Prije nekoliko mjeseci i ministrica kulture Andrea Zlatar Violić najavila je da se Vučedolska golubica vraća u Vukovar, i da to smatra svojom zadaćom. No službena odluke o tome dosad nije donesena.

Mirela Hutinec, ravnateljica Muzeja vučedolske kulture, kaže da je u muzejskoj koncepciji predviđena replika na mjestu pronalaska Golubice.

- Mi ćemo svakako imati odličnu suradnju s Arheološkim muzejom u Zagrebu i Golubica će dolaziti na posudbu. Smatram da nema mjesta polemikama, jer nas zanimaju poveznice, kao što je dobra suradnja s drugim muzejima. Primjerice i s Narodnim muzejom Slovenije. Čitav je niz mogućnosti za odličnu prezentaciju vučedolske kulture - ističe Mirela Hutinec.

Uloga Viktora Hoffillera

U Arheološkom muzeju u Zagrebu, domu Vučedolske golubice, smatraju da su oni zaslužni što je znameniti izložak uopće danas u Hrvatskoj. Kada je iskopana 1938. u Vučedolu, njemački arheolog želio ju je odnijeti u Njemačku ili dati nekom muzeju u Beograd.

- Zahvaljujući velikom trudu ravnatelja Viktora Hoffillera, materijal nakon iskopavanja dolazi u posjed Arheološkog muzeja u Zagrebu. Na iskopavanjima su sudjelovali muzejski djelatnici, koji su vodili dokumentaciju i brinuli da se ništa ne iznese iz zemlje. Također, Hoffiller je prikupio novčana sredstva za otkup zbirki - naglašava Jacqueline Balen, ravnateljica AMZ-a.

Na nagovor V. Hoffillera, 1946. zaštićen je i neistraženi teren na Vučedolu na kojem je posuda pronađena.

A što se tiče mogućeg zaštitnog znaka novog muzeja, postoje i druge mogućnosti. Aleksandar Durman smatra da ima i drugih eksponata koji eventualno mogu postati “zaštitni znak”, kao što je Vučedolski kalendar ili Vučedolska keramička čizmica.

Mirela Hutinec kaže da bi se od eksponata mogla izdvojiti i Vučedolska terina pronađena 1895. Naglašavaju da ipak nije plan popularizacija jednog znaka - eksponata muzeja, nego čitave vučedolske kulture.

Izdvajamo