“Na izložbi pokazujemo 470 odabranih umjetnina iz franjevačkog samostana, sve su prvi put napustile svoju matičnu lokaciju, Visovac.
Veliki je dio tih umjetnina za potrebe izložbe i restauriran, među njima čak dvadeset tri slike, šest komada liturgijskog ruha i pet inkunabula. Iza svih je nas velik je posao”, govori Anđelka Galić, autorica izložbe “Visovac: duhovnost i kultura na Biloj Stìni” koja se danas otvara u Muzeju za umjetnost i obrt i trajat će puna dva mjeseca, do 30. siječnja. MUO stoji iza toga da je ova izložba njihov projekt godine, ostavili su je za sam kraj 2019. Do otočića na području Krke dolazi se brodom; praktički čitav samostan pokriva ovaj otočić.
Liturgijsko ruho
Dok Anđelka Galić govori o pojedinoj umjetnini, pa želi ukazati na neke detalje, na ruke stavlja obavezne bijele rukavice, kako se vrijedan predmet ne bi oštetio. Uzbuđenje je na vrhuncu, s nizom suradnika na izložbi je radila pune tri godine, istražujući svaku pojedinu umjetninu, do u najsitnije detalje.
Među tim su djelima slike važnih mletačkih autora, relikvijar od sedefa s prizorom Navještenja, prvotisak “Ezopovih basni” objavljen u 15. stoljeću i opremljen drvoreznim ilustracijama, da istaknemo samo neke.
Nižu se na ovoj izložbi slike, skulpture, liturgijsko posuđe, liturgijska ruha, kadionice, knjige...
Amignonijeva slika
Postav počinje gotičkim ophodnim križem, odnosno procesijskim raspelom s kraja 14. stoljeća, koje datira još prije dolaska franjevaca na otočić. Kako kaže Anđelka Galić: “Najviše se radilo na restauraciji ove umjetnine, koju je u Beču obnovila Valentina Ljubić Tobisch. Križ je od pozlaćene bronce.”
Puno se radilo na istraživanju slike “Bogorodica s Djetetom”, prilikom restauracije se otkrila, kako kažu, “pastelna mekoća kolorita”, što sliku ma povezuje sa sakralnim narudžbama mletačkoga slikara Jacopa Amigonija, kada se iz Londona vraća u Veneciju. Barokni talijanski slikar Amigoni je, naime, putovao čitavom Europom, zbog njegova talenta za portrete pozivali su ga i na dvorove.
Posebno su poglavlje izložbe zavjetni darovi. Kako kaže Anđelka Galić: “Žene su darovale nakit, najljepše haljine, gospoda botune i slično. Darovali su se i pojasevi i zlatne krune, a oni siromašniji zavjetne pločice”, kaže.