OTKRIVAMO

NEPOZNATO BLAGO MUZEJA POLICIJE Od pištolja Franje Tuđmana do sačmarice kojom je ubijen Vinko Pintarić

Ranko Šuvar / CROPIX

 

Muzej na kraju grada. Riječ je o nedavno otvorenom Muzeju policije u sastavu Policijske akademije, ali za razliku od sličnih muzeja u svijetu gdje se mogu kupiti i suveniri, ovdje trgovine sa suvenirima nema. Sve su izlošci, ali svi su originali, a Dubravko Novak, načelnik Policijske akademije, ima plan kako će uskoro posjetiteljima ponuditi i suvenire.

- U pregovorima smo da u dogledno vrijeme možemo prodavati značke, autiće s policijskim oznakama i memorabilije. Ispred muzeja postavili bismo i policijskog “fiću” s natpisom “Milicija”, BOV-oklopno vozilo, “maricu”. Jer, interes posjetitelja sve je veći. Novac od prodaje suvenira išao bi u Zakladu policijske solidarnosti - kaže Dubravko Novak koji često dobiva pozive aktivnih i umirovljenih policajaca koji su se sada sjetili da imaju neke od predmeta koji bi mogli poslužiti za muzej.

Na televizijskom ekranu stalno se vrte fotografije vezane uz rad policije, ali ne i inserti iz filmova ili televizijskih serija kako su to osmislili u Muzeju finske policije koji je smješten također u krugu nacionalne policijske akademije u gradu Tampereu. Naš policijski muzej u Svetošimunskoj 80 otvoren je za posjetitelje svakog radnog dana od 10 do 13 sati te u isto vrijeme prve subote u mjesecu. Međutim, grupni posjeti uz najavu mogu razgledati eksponate ovog jedinstvenog muzeja i izvan radnog vremena, ali uz prethodni dogovor.

- Ne prođe tjedan da nam u posjet ne dođe neka osnovna ili srednja škola. Dolaze građani, aktivni i umirovljeni policajci, a neki od njih najavljuju da su nam voljni ustupiti neke eksponate - kaže nam Helena Jelinek, voditeljica Muzeja policije.

- Željeli smo dati povijesni pregled policije od Austro-Ugarske sve do današnjih dana, a poseban prostor posvećen je Domovinskom ratu, gdje su izloženi eksponati vezani uz ulogu policije u Domovinskom ratu, te info kiosk o svim poginulim i nestalim pripadnicima policije - kaže nam Dubravko Novak, načelnik Policijske akademije u čijem je sastavu Muzej policije.

Tako je na zid okačen natpis “Žandarmeriska stanica” iz doba Kraljevine Jugoslavije, ali i natpis postaje s hrvatskim grbom nakon 1990. godine dok je Korenica još nosila Titovo ime. Dođete li u Muzej policije, vidjet ćete i kako izgleda pravo mjesto zločina nakon obračuna dilera te kako se prikupljaju tragovi. Nije kao u seriji “CSI”, ali golica maštu. I dok sam promatrao sačmaricu Franchi kojom je ubijen Vinko Pintarić, sjetio sam se kako i ja kao suvenir imam patronu sačmarice koju sam dobio nakon policijske akcije “Prsten” koja je okončana smrću “zagorskog Čaruge”.

U Noći muzeja ove godine Muzej policije sudjelovao je prvi put jer je i otvoren tek 19. prosinca lani, iako je još 2001. potpisan Protokol o Muzeju policije u osnivanju. Samo u toj prvoj noći posjetilo ga je nekoliko stotina posjetitelja i održano je nekoliko predavanja.

Ljubitelji umjetnosti slušali su predavanje o krivotvorenim umjetninama koje je održao policijski službenik Policijske uprave zagrebačke Željko Krznarić. O ulozi policije u Domovinskom ratu i impresivnoj zbirci oružja Muzeja policije predavanje je održao policijski službenik Policijske akademije Siniša Jasić. Tko je bio Ivan Vučetić i čime se bavi Centar za kriminalistička ispitivanja, istraživanja i vještačenja “Ivan Vučetić” govorio je policijski službenik Centra Mario Mikulić, dok je djeci i odraslima otiske prstiju uzimao policijski službenik Zdenko Mindum.

Posjetitelji su izrazili veliko zadovoljstvo predavanjima i interaktivnim sadržajima. U muzeju im je omogućeno fotografiranje s policijskim reflektirajućim prslucima i kapama, među kojima su i dvije kape peruanske policije koje im je poklonila kći peruanskog policajca koji je podrijetlom Hrvat. Posjetitelji su se fotografirali na stolici za izradu signaletičkih fotografija, kako su se nekad fotografirali kriminalci čije smo fotografije dobivali na konferencijama od 80-ih godina prošlog stoljeća.

Ideje gdje i kako otvoriti Muzej policije kuhale su se godinama sve dok lani nije pala odluka da se brojni eksponati, koji su se čuvali uglavnom u nekadašnjoj kinodvorani u Vukovarskoj, smjeste i učine dostupnima javnosti. Ministar Davor Božinović dao je zeleno svjetlo, osigurana su financijska sredstava i pokazalo se da je otvorenje Muzeja policije 19. prosinca prošle godine bio pun pogodak.

U pratnji načelnika Akademije i voditeljice obišli smo Muzej i među stotinama eksponata izdvojili neke od najzanimljivijih.

 

1. PIŠTOLJ KOJI NIKAD NIJE URUČEN FRANJI TUĐMANU

Ranko Šuvar / CROPIX
 

Rukohvat pištolja PHP rezbaren je i lakiran. Jedan je od modela u vitrinama s pištoljima, ali ovaj nikad nije uručen onome kome je bio namijenjen - Franji Tuđmanu, prvom hrvatskom predsjedniku.

Izrađen je u pogonu ozaljskog IM Metala, a riječ je o kombinaciji poznatih marki pištolja Beretta 92 i Walther P 38. Zašto je prvi hrvatski predsjednik odbio ovaj poklon, na kojem su ugravirani datum 19. 12. 1991. i njegovi inicijali FT na bočnom dijelu pištolja, ne piše u opisu muzejskog primjerka. Iz nekih biografskih zapisa vidljivo je da Franjo Tuđman nije bio poklonik oružja, pa je možda i to razlog što se ovaj primjerak našao među eksponatima policijskog muzeja.

Neke od vrijednih primjeraka pištolja Muzeju policije poklonio je i umirovljeni general Mate Laušić koji je bio zadužen za sigurnost prvog hrvatskog predsjednika i načelnik Uprave Vojne policije.

 

2. SAČMARICA KOJOM JE UBIJEN VINKO PINTARIĆ

Ranko Šuvar / CROPIX
 

Zvali su ga “zagorski Čaruga”. U svom krvavom pohodu od 70-ih do početka 90-ih iza njega je ostalo pet žrtava, ranjena jatakinja, ucviljene obitelji. Bio je to Vinko Pintarić, kojem su svojedobno i Bad Blue Boysi spjevali pjesmu s maksimirskih tribina. Život je skončao u toplo proljetno prijepodne 24. svibnja 1991. godine u trošnoj kućici na Buhiniček Bregu. Pisao mi je pisma preko svog odvjetnika Ladislava Gruičića. Još i sad čuvam mikrokazete na koje je presnimljen razgovor kompletne policijske akcije.

O njemu je umirovljeni policajac i šef ekipe za očevide zagrebačke policije Branko Lazarević, koji je bio i na očevidu kad je ubijen, napisao knjigu. Pintariću je presudila sačmarica, jedan od trofeja iz vitrina Muzeja policije. Riječ je o borbenoj sačmarici Franchi SPAS-12, koju je proizvodila talijanska vojna industrija Luigi Franchi S.p.A. od 1979. do 2000. godine. U opisu joj piše da je učinkovita do 50 metara. A u slučaju Vinka Pintarića razdaljina iz koje je ispaljen smrtonosni hitac bila je najviše tri do četiri metra. Jedino nikad nismo saznali je li to bio specijalac kodnog naziva RIS 1.

 

3. ORMAR ZA SIGNALETIČKU FOTOGRAFIJU

Ranko Šuvar / CROPIX
 

Sastavni dio krim-dosjea svakog prestupnika bila je signaletička fotografija. To je bio dio standardne procedure. Danas se uhićene snima digitalnim kamerama, a nekad je to izgledalo ovako: osoba sjedne u drvenu stolicu s naslonom, koja je bila pričvršćena za drveno postolje. Fotograf je bio na udaljenosti od dva metra, “model” mu se nije micao, a on bi zakretao stolicu pa bi, osim portretne, svatko dobio još i profilnu fotografiju na kojoj su bili osnovni podaci o “modelu”.

Nasuprot tog izloška su drveni ormari s pretincima u kojima je 8436 fotografija snimljenih u razdoblju od 1945. do 1950. godine. Pretpostavlja se da taj ormar svoje porijeklo vuče još iz vremena prije Drugoga svjetskog rata i dugo je bio u uporabi u zagrebačkoj policiji.

 

4. OKOVI ZA NOGE

Ranko Šuvar / CROPIX
 

Nose ih i danas posebno opasni kriminalci kad ih dovode na sud ili tijekom suđenja. Povijest okova za noge vjerojatno seže nekoliko tisuća godina unatrag, ali ovi izloženi u Muzeju policije nastali su najvjerojatnije u kovačkoj radionici s kraja 19. ili u prvoj polovici 20. stoljeća. Vrijeme je učinilo svoje, hrđavi su po cijeloj površini, a imaju sedam ovalnih i zaobljenih elemenata s dva okova. Onome tko ih je nosio bilo je u njima vrlo neudobno. No, ni oni suvremeni nisu puno udobniji, a imaju čak i dodatak - lanac koji je spojen s kožnim pojasom kao “dodatni osigurač” da se opasni kriminalci ne bi pokušali otrgnuti i makar s okovima oko nogu pobjeći policajcima.

 

5. POLIGRAF

Ranko Šuvar / CROPIX
 

Knjiga “Primjena poligrafa u kriminalistici” pokojnog Zvonimira Rose jedina je hrvatska knjiga u američkoj Kongresnoj knjižnici, a dva muzejska primjerka poligrafa, “detektora laži”, zorno prikazuju kako je tehnika počela pomagati detektivima u otkrivanju zločina.

 

6. IVAN VUČETIĆ

Ranko Šuvar / CROPIX
 

Argentinac hrvatskih korijena razvio je 1891. godine metodu identifikacije pomoću otisaka prstiju, što je bilo veliko otkriće. Po tom se Hvaraninu zove i MUP-ov centar za vještačenja, pa i u muzeju njegova bista i opis “daktiloskopije” zauzimaju posebno mjesto. Prvi prijestupnik koji je bio daktiloskopiran je Julio Torres, 29-godišnji provalnik. Te iste godine argentinski Vrhovni sud službeno je priznao Vučetićevu metodu. I svih ovih skoro 130 godina daktiloskopija je jedan od osnovnih alata forenzike.

 

7. LAŽNI SALVADOR DALI

Ranko Šuvar / CROPIX
 

“Isus na križu”, reljef Salvadora Dalija, vozila su dvojica Talijana u prtljažniku automobila. Kada su došli na hrvatsku granicu, policija je otkrila da umjetničko djelo - koje bi vrijedilo pravo bogatstvo da je originalno - nema odobrenje za izvoz Ministarstva kulture te im je oduzet. Kažnjeni su, a Dali je sada eksponat Muzeja policije i često dio putujuće izložbe “Ljepota lažnog sjaja” o krivotvorenim umjetninama.

 

8. MERCEDES PRESRETAČ

 

Bijeli Mercedes cabrio. Da, tako je nekad izgledao milicijski presretač koji je, nažalost, vidljiv samo na fotografiji na zidu muzeja. Da je sačuvan, vjerojatno bi vrijedio pravo malo bogatstvo. Ali, iako, poput ovih sadašnjih, nije imao svjetleće natpise POLICIJA i SLIJEDI ME, prodorni zvuk njegovih sirena i znak palicom “STOP POLICIJA” vjerojatno je kod vozača izazivao isti osjećaj kao i danas kad su uhvaćeni u prebrzoj vožnji. Mercedes Benz 190 SL proizvodio se između 1955. i 1963. godine, imao je vodom hlađeni četverocilindreni benzinski motor obujma 1897 cm3 snage 105 KS, a postizao je najveću brzinu od 171 km/h. A zagrebački prometni policajci, koji su imali dva takva vozila, smislili su originalni način nadzora brzine vozila u prometu. S bočne vanjske strane policijskog Mercedesa bio je postavljen veliki brzinomjer koji je očitavao brzinu policijskog vozila, a ispod vjetrobranskog stakla bila su ugrađena dva fotoaparata. Jedan je snimao vanjski brzinomjer, a drugi vozilo kojem se mjerila brzina vožnje.

 

9. DOKUMENTI

Ranko Šuvar / CROPIX
 

Među desecima dokumenata koji su korišteni na području Hrvatske posebno se ističe jedna osobna iskaznica. Za razliku od današnjih koje ispisuju kompjutori, s vidljivim i nevidljivim elementima zaštite, nekad su ime i prezime osobe čija je bila osobna iskaznica pisani ručno. Krasopisom kojim ih je pisala posebno se izdvajala jedna službenica pa je njezina kći odlučila pokloniti Muzeju policije osobnu iskaznicu koju je njezina sada pokojna majka ispisivala Zagrepčanima. I tako je trud svoje majke sačuvala od zaborava.

 

10. ODORA SPECIJALCA IZ OLUJE

Ranko Šuvar / CROPIX
 

Dio povijesti policije je Domovinski rat, a eksponati su smješteni u posebnom objektu. Jedan od njih je infokiosk s biografijama svih policajaca poginulih u obrani Hrvatske. Specijalac Stjepan Milković je odoru koju je nosio u Oluji darovao Muzeju.

No, ne samo odoru, nego i opasač, iznošene Adidasove terenske cipele koje je na metalnim dijelovima nagrizla korozija, za razliku od izvrsno očuvanog ranca s natpisom “SJP MUP RH”, kao i kacige. Ukratko, sve što je kao specijalac imao na sebi od glave do pete.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo