PETRAPILOSA

NOVO RUHO DLAKAVE UTVRDE KRAJ BUZETA Stari kaštel postaje novo istarsko izletničko odredište

Goran Šebelić / CROPIX

Ulaz u obnovljenu utvrdu bit će moguć za desetak dana, kad se otvara za javnost, a zasad se može pogledati samo izvana

Dlakava utvrda napokon je spremna za vaš posjet. Kad je ugledate, pomislit ćete da ste ušli u bajku braće Grimm, ali ona je stvarna.

Dlakava utvrda pučki je naziv za istarski kaštel Petrapilosa na potezu između Buzeta i Istarskih toplica koji se u posljednje dvije godine temeljito obnavljao zahvaljujući izdašnom fondu Europske unije od devet milijuna kuna. Za taj je novac ruina postala zanimljivo izletničko odredište s brojnim sadržajima. Mnogi će reći da je Petrapilosa i prije bila izletnički punkt u Buzeštini, ali svima vama koji ste nekad bili na ovom brežuljku iznad rječice Bračane, pitomog pritoka još pitomije rijeke Mirne, postat će jasno da je Petrapilosa sada sasvim druga priča.

Ulaz u obnovljeni kaštel bit će moguć za 10-ak dana, kada će se otvoriti za javnost, a sada se može pogledati samo izvana. Vrata buzetske utvrde još su zatvorena iako su trebala biti otvorena 4. travnja. Naime, kriza izazvana širenjem koronavirusa bacila je u drugi plan otvaranje kulturnog i graditeljskog bisera Buzeštine. Ali, nema veze, ako je mogla čekati 300 godina da bi zasjala u novom ruhu, neće biti problem još desetak dana. Mi smo imali čast pogledati kako sada utvrda izgleda unutra i koji se sadržaji u njoj nalaze, i to u društvu Matije Nežića iz Pučkog otvorenog učilišta Augustina Vivode iz Buzeta. Ta je ustanova preuzela upravljanje utvrdom u koju se sada više neće moći bez ulaznice od 30 kuna. Utvrda se može obići individualno i uz vodiča.

CROPIX

Matija Nežić

 

Neobično ime

Ali neće vam biti žao ni lipe. Dakle, na brežuljku ponad Bračane dolazite do naplatne rampe, uz koju će se beskontaktno moći na aparatu kupiti karte, a s njima ulazite na područje utvrde. Ispred samog ulaza veliki je multimedijalni zid gdje se možete informirati o kaštelu, njegovoj povijesti, gradnji, Buzeštini, vladarima ovog područja u srednjem vijeku, kad je utvrda bila važna za ovo područje jer ga je branila od neprijatelja.

Tu možete napraviti i selfie te ga s likom viteza u pozadini poslati prijateljima. Možete poslati i virtualnu razglednicu na mail, a djeca se mogu poigrati raznih virtualnih igara. Za one koji se radije koriste klasičnim prikazima, istaknuta je ploča s osnovnim informacijama o kaštelu Petrapilosa. Ime Dlakava utvrda dobio je zbog smještaja na klisuri iznad Mirne i Bračana usred gustog raslinja.

- Da, zato su je nazivali dlakava, a mi upravo zato nismo htjeli sa zidova ukloniti sve raslinje, nego ćete na dijelovima starih zidova vidjeti dio vegetacije - objašnjava nam Matija dok nam otvara velika željezna vrata kaštela. Troja su vrata do glavne zgrade gdje je stolovao markiz, odnosno vladar ovdašnjeg posjeda koji se prostirao sve do dijela današnjih slovenskih općina na sjeveru te do Grimalde u središnjoj Istri.

Nekoć je podno kaštela bio važan plovni put, a sa strateške uzvisine kaštela svaki se promet pomno pratio, a tu je bila u pitanju i obrana feudalnih dobara. Pozicija mu je za to bila savršena. Dominira u prostoru oštro se dižući iznad Mirne, a vidi se i s obronaka Ćićarije.

- Utvrda je na dobroj poziciji, s jedne strane vidite kaštel Sovinjak, a s druge se nazire zvonik obližnjeg Zrenja. Odavde su vladari kaštela nadzirali svoj posjed. Kaštel je bio izgrađen tako da se obrani od bilo kojeg neprijatelja što su tada vrebali sa svih strana, jer je Istra bila rascjepkana na puno posjeda - priča nam Matija.

Goran Šebelić / CROPIX
 

Veliki požar

Prvi put se ova pitoreskna utvrda spominje u dalekom 10. stoljeću, a bila je u vlasništvu akvilejskog patrijarha, pa biskupa, pa jedne njemačke viteške obitelji, pa Mletaka, odnosno plemića Nicole Gravisija u čijoj obitelji ostaje sve do 1869. godine.

Zanimljivo, unatoč nestabilnom teritoriju i stalnim promjenama vlasti, ova utvrda nikad nije bila razorena. Sastoji se od stambene zgrade, dvorske kapele sv. Marije Magdalene iz 12. stoljeća i glavne poligonalne kule. Kaštel je opasan zidinama, osim na stambenom dijelu, koji je, doslovce, izgrađen na samoj litici. Zidovi i glavna kula sačuvani su do izvorne visine. No zašto je utvrda napuštena i tko je ovdje živio, pitamo Matiju.

- Petrapilosa je uvijek bila izrazito vojna utvrda koja je služila za smještaj feudalca i vojnika. Ovo nije bio gradić poput primjerice Dvigrada. Napuštena je nakon velikog požara prije 300 godina i nikad se nije obnovila - otkriva nam. Naime, nakon nemirnih godina 17. stoljeća, kad se na istarskom području od 1615. do 1617. vodio Uskočki rat, Petrapilosa je ostala neokrznuta. Utvrda je izgorjela 20-ih godina 17. stoljeća i nakon toga je napuštena, a taj se požar povezuje s mračnom pričom.

Kažu da je jedan kmet skratio gospodara Petrapilose za glavu dok je s ostalim potlačenim seljacima kopao jarak podno kaštela. Gospodar je, naime, bičevao kmetove jer je smatrao da su prespori te sišao s konja, što mu je bila kobna greška. Lopatom mu je odsječena glava, a seljaci su se udružili i za osvetu spalili Petrapilosu.

Goran Šebelić / CROPIX
 

Legende

Stižemo do crkvice sv. Marije Magdalene iz koje pogled puca od predivne doline rječice Bračane sve do Ćićarije. Misa se ovdje služila sve do 1793. U crkvi su nekoć bile freske, a nakon temeljite obnove pohranjene su na drugom mjestu. Sad se putem multimedije projiciraju na podu crkvice. Na njezinim su zidovima multimedijalne ploče koja otkrivaju razne legende o kaštelu i okolici.

Put vas dalje vodi u veliko dvorište gdje su, očito, nekoć bili smješteni vojnici, a potom se kroz uska vrata i još uže stubište ulazi u utvrdu. Iznad glave vam je otvor u kamenu. Matija objašnjava da je služio za izlijevanje vrelog ulja ili katrana na neželjene goste. To su, ujedno, treća, zadnja vrata kaštela.

Izlazite u dvorište iz kojeg vidite obrise negdašnje vlastelinske zgrade i na kraju obrambene utvrde. Nemojte se uplašiti ako s lijeve strane ugledate neki lik. To je animirani vitez koji će, bez sumnje, uplašiti brojnu djecu. Riječ je o viteškom oklopu s multimedijom koja simulira zvuk i pokret. Sve vrijeme vas u pozadini prati srednjovjekovna glazba.

Prije dvije godine ovdje ste jedino mogli vidjeti urušene zidine. Sada se pak možete popeti do njihova vrha. Uređene su stube koje vode do ophoda na kojem se pred vama otvara savršeni vidik. To ne biste trebali propustiti.

- Zidovi ove utvrde bili su široki oko pet metara, a na njima su bila i dva toaleta - govori nam Matija i pokazuje zahode koji su, zapravo, rupe u kamenu iznad ponora. Vrlo zanimljivo. S ove visine vidimo i tlocrt srednjovjekovnog zdanja, koje će poslužiti i za organizacije koncerata, izložaba i drugih manifestacija kad epidemiološke mjere to budu dopustile.

- Ovim smo projektom bili zaokupljeni posljednjih 20-ak godina i drago nam je što smo uspjeli dogurati do njegova kraja. Vjerujem da će biti turistički magnet u unutrašnjoj Istri, osobito za izletnike. Tako će se oživiti povijest cijelog područja. Vjerujem da ovakvi projekti mogu donijeti veliku korist, posebno za male zajednice poput ove u dolini rijeke Bračane - zaključio je buzetski gradonačelnik Siniša Žulić.

Tagovi

Izdvajamo