“Najmanji predmet na izložbi bit će antibebi pilula, a najveći eksponat fićo, auto koji u sebi nosi snažnu simboliku”, rekao je na jučerašnjoj konferenciji za novinare Zvonko Maković povodom izložbe “Šezdesete u Hrvatskoj: Mit i stvarnost” koja obuhvaća razdoblje od 1958. do 1971., i otvorit će se u travnju u Muzeju za umjetnost i obrt.
I sama je konferencija već okupila mnoštvo ljudi, prije početka svirale su talijanske kancone iz navedenog razdoblja.
Suradnici
“Izložba kao i velika popratna monografija koja izlazi u izdanju Školske knjige, jedan je od onih prijelomnih događaja koji su odredili sve koji su na njoj sudjelovali”, rekao je Miroslav Gašparović, ravnatelj MUO.
Na izložbi je, uz Makovića, radilo još dvadeset suradnika po pojedinim područjima, ima sveukupno osamnaest poglavlja: Društveno-politički kontekst šezdesetih daje Ante Batović, dizajn razdoblja proučavala je Koraljka Vlajo, fotografiju Dunja Nekić, novine Inoslav Bešker, Seadeta Midžić Muzički biennale i sl. Svatko će, kroz svoje područje, tumačiti navedeno doba pa tako primjerice Bešker piše kako su šezdesete u novinarstvu “bile godine rasplamsanih ideja”.
Cjeloviti pregled
Likovni segment obuhvaća Nove tendencije, Gorgonu, enformel. O velikoj urbanizaciji šezdesetih piše Maroje Mrduljaš koji uz Novi Zagreb, tada jedan od najvažnijih urbanističkih projekata, izdvaja i neke od ključnih arhitektonskih primjera ovog razdoblja od Robne kuće Nama u Trnskom Aleksandra Dragomanovića, do hotela Maestral (Rožić, Salaj, De Luca).
U pozivu na izložbu stoji, a prema svemu viđenom tako će i biti, da će “cjelovita i sveobuhvatna izložba na što jasniji način pokazati jedno, po mnogo čemu, blistavo vrijeme kroz odabir eksponata od dokumentarne građe do umjetničkih djela, od fotografija do filmskih, televizijskih i glazbenih inserata, od predmeta svakodnevice do znakova vremena koji su u najdoslovnijem smislu mijenjali svijet”.