IZLOŽBA MLADE SLIKARICE

OD SLAVE RAŠKAJ DO MARIJE BRAUT Ciklus portreta kojem je polazište status žena u povijesti umjetnosti

    AUTOR:
    • Patricia Kiš

  • OBJAVLJENO:
  • 17.04.2019. u 16:29

 

Marija Koruga u Galeriji Baza izlaže radove posvećene ženama umjetnicama, nastavak ciklusa koji je prethodno pokazala u Radničkoj galeriji. U Radničkoj je posvetila svoje radove stranim umjetnicama, ovaj put riječ je o domaćim autoricama, među kojima su Otti Berger, Nasta Rojc, Branka Hegedušić, Vera Fischer, Slava Raškaj, i još nekoliko njih, sveukupno jedanaest. Naziv je ciklusa “Iz povijesti” i nastao je na temelju poduljeg istraživanja, i u suradnji s trima kustosicama iz BLOK-a, koje vode ovaj izložbeni prostor smješten na zagrebačkoj Trešnjevci.

 

Izložba je angažirana i ukazuje na odnos povijesti umjetnosti prema ženama umjetnicama, općenito, no s naglaskom na portretirane na ovoj izložbi. Od tih je umjetnica tek jedna, Nasta Rojc, solidno tematizirana u okviru struke, mislimo, naravno na istraživanja Leonide Kovač, dok se ostale, kako navode i kustosice izložbe, prate “fragmentarno, odviše konzervativno ili pak - nikako”.

Među odabranim je autoricama i fotografkinja Marija Braut, koja je preminula prije nepune četiri godine, ali i naivna umjetnica, poznata Sofia Baba Penavuša, koja je svoje skulpture izrađivala od većinom od njoj dostupne slame.

 

Izložba Marije Koruge koje je prethodila tematski ovoj zvala se “Obična čitateljica” po esejima Virginije Woolf koji ispituju ulogu žene u britanskom književnom životu. I umjetnice je birala po afinitetu prethodnica su utjecale na nju, od primjerice Camille Claudel, Rodinove suvremenice i partnerice, čiji je izniman opus vrednovan tek posljednjih godina, preko Louis Bourgeois, Méret Oppenheim, Niki de Saint-Phalle do suvremene japanske umjetnice Yayoi Kusama, koja svijet vidi u točkicama pa tako i slika; u sredini ju je tih točkica, poštujući njezin rukopis, i naslikala Koruga.

Slike su na novoj izložbi u srednjem i malom formatu, tehnike su različite - akril, ulje, kolaž, akvarel na platnu i papiru. Mlada slikarica ima različit pristup za svaku od portretiranih umjetnica. Za, primjerice, Nastu Rojc, uzima kao polazište sliku “Naše doba”, jednu od najvažnijih slika njezina opusa, gdje su u kovitlacu iz kojeg ne znaju izaći naslikani mnogi slojevi društva, i vojnici, prostitutke, fine dame, bogataši u cilindrima, izbezumljenih lica, melje ih vrijeme u kojemu žive, 1928. godina.

U prvom su planu, sada, i dalje motivi ove slike, interpretirani kroz suvremeni slikarski rječnik, u pozadini umjetničin autoportret. Na drugoj je, pak, slici “Vrt buduće slave” sedam ženskih portreta, među kojima su i Vera Fischer, Slava Raškaj i sl. U sredini je slike stroj za mljevenje mesa, sa strane cvijeće.

Iako me slika po rukopisu podsjeća na kolaže Vere Fischer, umjetnica mi tumači da je podloga za ovu sliku priča o ženama koje nisu smjele izučavati nagi model sve do kraja 19. stoljeća, preporučilo im se da slikaju cvijeće. Branka Hegedušić na dvije je slike. Na jednoj slika lubanje, pomažući pri tom svojem suprugu, Krsti Hegedušiću, za mural na Tjentištu; slika se, inače, zove “Krstino pismo Branki” i na donjem je dijelu ispisano pismo ovog umjetnika Branki.

 

Otti Berger, pak, naslikana je po jednom portretu s Bauhausa, s vijencem na glavi (folklorni ukras za glave neudatih žena). Portretirati svoje kolege i to interpretirajući pri tom njihova rukopis vrlo je hrabar potez. Prošle je godine, podsjetimo, to učinio Zlatan Vrkljan, uspješno, i to pokazao u Gliptoteci HAZU. Marija Koruga, jedna od najzanimljivijih slikarica svoje generacije, to iznimno uspješno radi, na izložbi koja ima jaku feminističku potku.

Opširnije


Izdvajamo