Na tragu smo velikog otkrića, reljefa za koji smatram da je djelo Majstora Radovana i koji vjerojatno predstavlja sv. Kristofora. Pojavio se u Italiji u jednoj privatnoj zbirci - otkriva nam Ivo Babić, povjesničar umjetnosti i vodeći ekspert za Radovanov portal. Majstor Radovan bio je vrhunski kipar i arhitekt koji je živio u Dalmaciji u 13. stoljeću. Najistaknutija je ličnost hrvatskog srednjovjekovnog kiparstva. Njegovo najpoznatije djelo je Radovanov portal u Trogiru koji je isklesao 1240.
U Muzej grada Trogira prije mjesec dana stiglo je pismo. Elisabetta Marucci iz Pesara u njemu piše o reljefu u vlasništvu njene obitelji. Od kustosice muzeja Lujane Paraman zatražila je mišljenje o tom djelu. Kustosica u sve uključuje i stručnjaka za trogirsku povijest i baštinu Ivu Babića. Već je prvi pogled na fotografije koje je gospođa iz Pesara poslala stručnjacima ukazivao na to da “tu ima nešto”. U pismu je napisana i povijest tog reljefa.
Pismo iz Italije
Elisabetta Marucci piše: “Donio ga je iz Dalmacije u Pesaro jedan moj predak koji je posjećivao Dalmaciju sa svojim ratnim drugom, jednim Malatestom. Tijekom zadnjih 250-230 godina reljef je bio uzidan u niši naše gospodarske kuće”, opisuje ona intrigantnu obiteljsku priču. “Svetac je cijelo proteklo vrijeme bio predmetom štovanja ribarima iz Pesara koji su ga nosili u procesiji. Prema obiteljskoj tradiciji, radi se o liku sv. Kristofora, djelu velikog Radovana”.
Vlasnica reljefa koja se javila u Muzej, tražeći od njih potvrdu da se radi o Radovanovu djelu, pokazalo se potom, namjerava to djelo prodati, možda u nekoj od svjetskih aukcijskih kuća. No Ivo Babić, koji je fotografije pomno proučio, a također i logičnost navedene obiteljske priče, došao je do zaključka da je vjerojatno ovdje doista riječ o Radovanovu djelu. A to bi za našu baštinu bilo spektakularno otkriće. O svemu je Babić obavijestio Miljenka Domijana, dugogodišnjeg konzervatora koji je u mirovini, te Brunu Diklića, iz odjela baštine Ministarstva kulture.
Visok 90 centimetara
- Spomenik je visok 90 centimetara. Pokazalo se i da bi vlasnica bila najsretnija da se djelo vrati odakle je i doneseno, u Trogir - kaže Ivo Babić.
Babić smatra da se radi o djelu visoke kvalitete iz XIII. stoljeća. Bila bi, dodaje, korisna i petrografska analiza s kojom bi se moglo sa sigurnošću ustanoviti je li reljef iz Pesara isklesan od dalmatinskog (trogirskog) kamena. To se lako napravi s jednim manjim komadićem iz stražnjeg dijela kipa. Reljef je, sudeći po fotografiji, žućkaste boje, kakvu s vremenom dobije trogirski segetski kamen izložen suncu.
Treba ga otkupiti
Sveti Kristofor se inače obično prikazuje u uspravnom položaju s malim Isusom na ramenima i s granom, štapom u ruci. Sv. Kristofor orijaške veličine, koji je prenio preko vode malog Isusa, štovan je osobito među putnicima koji se zapućuju na pogibeljna putovanja. U Dalmaciji je bio prikazan primjerice na fresci na Peristilu u Splitu; njegov lik bio je naslikan i na fresci u crkvi Sv. Ivana Krstitelja na kojoj je, postoji mišljenje, radio Majstor Radovan. Preko mora, nasuprot gradu, na otoku Čiovu u srednjovjekovnoj crkvi, na mjestu postojeće crkve Sv. Jakova, stajala je ona posvećena Sv. Kristoforu. Ako je reljef zaista iz Trogira, mogao se izvorno nalaziti upravo u toj crkvi do koje je trebalo doploviti preko morskog tjesnaca - objašnjava Babić. Reljef iz Pesara blizak je reljefima na središnjem portalu crkve Sv. Marca u Veneciji, onima na luku s prikazima pojedinih zanata. Sličan je po fizionomiji pojedinim likovima, posebno tzv. Proti s istog luka koji je također prikazan kako sjedi raširenih nogu.
- Podsjeća i na lik bradatog kralja/maga iz skulpturalne grupe sa scene Poklonstva kraljeva/maga što se čuva u Seminariju u Veneciji. S ovom grupom u vezi je skulpturalna grupa u prizoru sna sv. Josipa koja se nalazi na središnjem portalu San Marca, a koju sam pokušao pripisati Majstoru Radovanu. Taj dalmatinski kipar, smatra se, radio je na San Marcu - govori Ivo Babić. Babić smatra i da bi se to djelo trebalo otkupiti i vratiti u Hrvatsku. Miljenko Domijan o tom je otkriću obavijestio nadležne u Ministarstvu kulture: - Zahvaljujući ekspertizi profesora Ive Babića, otkriven je dragocjen predmet koji bi trebalo vratiti, kao što smo i ranije iz raznih zbirki vraćali umjetničke predmetne za nas iznimne vrijednosti. Ja sam u mirovini, ali sve sam učinio da svi u Ministarstvu budu upućeni u slučaj.