IZLOŽBA DJELA DUŠANA DŽAMONJE

PEDESETE I ŠEZDESETE GODINE U OPUSU JEDNOG OD NAŠIH NAJVEĆIH KIPARA U to doba način na koji je stvarao skulpture predstavljao je revoluciju

    AUTOR:
    • Patricia Kiš

  • OBJAVLJENO:
  • 04.02.2019. u 08:42

Kad se Dušan Džamonja pedesetih godina prošlog stoljeća, a kiparu je tada bilo dvadesetak, tek počeo probijati, nije mu kao mladiću trebalo dugo da postigne afirmaciju, kako na domaćem, tako i na međunarodnom planu.

Reklo bi se dvosjekli mač, afirmacija tako mladog autora, o kojemu je još u njegovim formativnim godinama pisao i u svoju ga knjigu europske skulpture uvrstio i znameniti Herbert Read.

No, Dušan Džamonja, čiji je talent njegov otac, filozof, prepoznao još dok je bio mladić, znao se s time nositi. Dapače, poticala ga je da još više stvara. Upravo je pedesetim godinama prošloga stoljeća posvećena izložba koja je otvorena u Galeriji umjetnina Split, a povodom desete godišnjice smrti ovog velikog kipara, u posljednje vrijeme počesto i nažalost zanemarenog. Izložbu je inicirao umjetnikov sin, koji se i brine o njegovom opusu, fotograf Fedor Džamonja, a kustos je Branko Franceschi, ravnatelj splitske galerije.

Treba napomenuti da će izložbu imati prigodu vidjeti i zagrebačka publika jer na proljeće dolazi u Umjetnički paviljon. Osim skulptura iz navedenog razdoblja, a koje je djelomice prošireno na četrdesete i šezdesete godine, izložba pokazuje i do sada nepoznate crteže te fotografije nekih spomenika. Danas to možda izgleda samorazumljivim, no u to doba način na koji je ovaj umjetnik stvarao skulpture predstavljao je revoluciju. Bilo upotrebom materijala kao što su željezo, staklo, crni beton, bio metodama rada poput kovanja ili zavarivanja.

Ovaj talentirani student iz klase Antuna Augustinčića, i potom i Frane Kršinića, realan je prikaz posve napustio 1957. godine, prijelomne godine kako za njega tako i za umjetnost na ovim prostorima. Izložba nazvana po stvaralačkim godinama, 50/60, u Splitu se može pogledati do 24. veljače. U predgovoru Franceschi, među ostalim, uspoređuje pedesete s današnjim vremenima pitajući se je li nestalo volje za potragom za radikalnijom umjetnosti, onom koja ruši sve do sada poznate barijere. 


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo