TAJNA VEZA SLIKARA I PISCA

Picassu se toliko svidjela Kovačićeva ‘Jama’ da je za nju izradio bakrorez

    AUTOR:
    • Adriana Piteša

  • OBJAVLJENO:
  • 25.03.2013. u 09:52

U katalogu izložbe “Sve Goranove Jame”, postavljene ovih dana u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, među stranim izdanjima spominju se i dva francuska izdanja “Jame” iz 1948. godine.

Poemu su, pod naslovom “La fosse commune”, preveli Susanne Beraud i Kosta Stojanović, predgovor je napisao Marko Ristić, tadašnji jugoslavenski ambasador u Parizu, a u izdanje je uvrštena i pjesma francuskog pjesnika Paula Éluarda inspirirana tragičnom sudbinom Ivana Gorana Kovačića.

Ono što razlikuje dva francuska izdanja iz 1948. godine jest to da je jedno od njih bilo popraćeno ilustracijom, tj. bakrorezom - Pabla Picassa.

- Činjenica da takvo izdanje postoji kod nas je zapravo gotovo potpuno nepoznata i raspolažemo s jako malo podataka o njemu. Koliko je nama poznato, postoje samo dva novinska teksta o toj temi; prvi je 1979. objavljen u Areni, a drugi 1980. u Hrvatskoj reviji. Novinari Arene su, uz pomoć Fadila Ekmečića, vlasnika tadašnje jugoslavenske knjižare u Parizu koji je posjedovao jedan primjerak tog izdanja, saznali dosta detalja, danas dragocjenih za rekonstrukciju priče, ali sudbina knjige i činjenica da je

bio toliko oduševljen francuskim prijevodom našeg pjesnika da je spremno pristao na suradnju te za jedno od dva francuska izdanja načinio bakrorez, ni približno nije dobila pozornost koju bi zaslužila - objašnjava dr. Mikica Maštrović, voditeljica Grafičke zbirke NSK koja je već pokušavala doći do izdanja s Picassovom grafikom za fundus Grafičke zbirke.

- Jedan primjerak se prije par godina pojavio na dražbi u aukcijskoj kući Christie’s gdje je postigao cijenu od 10,5 tisuća dolara. Na žalost, mi smo prekasno saznali za tu aukciju, ali naknadno smo im poslali pismo u kojem smo ih zamolili da nam se jave ako se izdanje ponovo pojavi na aukciji - objašnjava Mikica Maštrović.

Za priču o francuskom prijevodu “Jame” potrebno se vratiti u 1946. godinu kad je u časopisu Europa objavljen veći ulomak čuvene poeme Ivana Gorana Kovačića i oduševio francuske pisce i kritičare. U jesen iste godine u Marseilleu je održan veliki skup francuskih intelektualaca na kojem je Kovačićeva antiratna poema pročitana u cijelosti.

- Francuski pjesnik Louis Aragon, koji je predsjedavao skupom, navodno je bio toliko oduševljen da je čak rekao kako je “Jama” nakon Danteove “Božanstvene komedije” najveće poetsko dostignuće. Na tom skupu odlučeno je i da se prijevod objavi i u luksuznom izdanju u izdanju La Bibliothčque française - nastavlja Maštrović.

Pisac Louis Aragon je, inače, bio istaknuti član Pokreta otpora, dugogodišnji član Komunističke partije Francuske, nakon rata jedan od vodećih francuskih ljevičarskih intelektualaca, ali i urednik La Bibliothčque française, izdavačke kuće koju je tijekom Drugog svjetskog rata pokrenuo Pokret otpora.

Francuski prijevod “Jame” poslan je i Picassu koji je navodno rekao: “Šteta što moja Španjolska nema jednog takvog pjesnika u ovom Francovom vremenu. Da sam ga imao, moja Guernica bi drugačije izgledala.” I bez oklijevanja pristao na suradnju. Postojala su dva izdanja - tzv. komercijalno (jedan primjerak iz te serije može se vidjeti na izložbi u NSK) te luksuzno izdanje s Picassovim bakrozem koje je, kako priča Mikica Maštrović, bilo tiskano u 110 primjeraka. Prvih deset knjiga iz te serije označeno je slovima od A do J koji su poslani najbližim suradnicima projekta.

Nedugo nakon objavljivanja ovih francuskih izdanja, dogodila se Rezolucija Informbiroa. Francuski komunisti, kako je poznato, ostali su vjerni Staljinu, a u skladu s tim odlučeno je da se cenzurira sve što je imalo veze s Jugoslavijom. Francuski prijevod “Jame” postao je tako kolateralna žrtva - te je zabranjen.

Francuski pisac Claude Aveline o tome je kasnije u svojoj knjizi sjećanja napisao: “U tom času povijesnog iskušenja, tadašnjeg jugoslavenskog ambasadora u Parizu Marka Ristića odmah su napustili i udaljili se od njega dotad svakodnevni prijatelji Louis Aragon i Paul Éluard. Oni su u jugoslavenskoj herezi 1948. godine vidjeli herezu iza koje nisu željeli stati svojim intelektualnim i ljudskim autoritetom”.

Za potrebe ove priče možda je potrebno naglasiti da je Marko Ristić bio jedan od osnivača srpskog nadrealizma te je po toj liniji bio povezan s Éluardom i Aragonom, a vjerojatno se u njegovoj ostavštini, koja je u Beogradu, čuva barem jedan primjerak Kovačićeva francuskog prijevoda s Picassovim grafikom.

- Kompletnoj nakladi se izgubio trag, vjerojatno je velik dio uništen. No nije stalo samo na tome. Iz izdavačkih kataloga tih godina izbačeni su i podaci o toj knjizi knjige, kao da nikad nije bila objavljenja. To dijelom objašnjava i zašto se o tom izdanju tako malo zna - ističe Mikica Maštrović.

U Grafičkoj zbirci NSK danas se čuva nekoliko likovnih interpretacija “Jame”: grafičke mape Zlatka Price i Ede Murtića iz 1944. i 1982. godine te mapa crteža Ivana Lovrenčića iz 1977. godine. Prica i Murtić prvu su mapu napravili samo godinu dana nakon pjesnikove smrti, u Topuskom, nakon Kongresa kulturnih radnika Hrvatske. S ukupno 16 litografija, mapa je uvezena u padobransko platno, tiskana u 250 primjeraka i dovršena pod improviziranim uvjetima u partizanskoj radionici. Izdanje s Picassovim bakrorezom bio bi nesumnjivo iznimno dragocjen prilog toj kolekciji. Glavni problem u potrazi jest taj što je danas gotovo nemoguće saznati koliko je primjeraka uopće sačuvano.

- Ne mislimo odustati od pronalaska barem jednog primjerka. Ako se izdanje jednom pojavilo na aukciji, pojavit će se opet i trebamo dati sve od sebe da ne propustimo tu priliku jer se radi o nečemu što je jako važno za hrvatsku kulturu. Pokušat ćemo “iskoristiti” i aktualnu izložbu Pabla Picassa kako bismo o knjizi razgovarali s Anne Baldassari, direktoricom Muzeja Picassa, koja bi možda mogla imati neka saznanja - zaključuje Mikica Maštrović, dodajući kako bi bilo lijepo da knjiga u NSK dođe u godini u kojoj obilježavamo 100. godišnjicu rođena i 70. godišnjicu smrti Ivana Gorana Kovačića, što je bio i povod za njihovu aktualnu izložbu na kojoj su uz likovna djela inspirirana “Jamom” izložena i sva izdanja poeme koja se čuvaju u NSK

Izložba je nastala suradnjom stručnjaka Knjižnice, i to inozemne Croatice, Grafičke zbirke i Retrospektivne bibliografije, a praćena je i katalogom s tekstovima Željke Lovrenčić o književnosti I vana Gorana Kovačića i Maje Karić o likovnim djelima na temu Goranove “Jame”.

Izdvajamo