“Izuzetno mi je drago da je platno Julija Knifera bilo zvijezda na drugom dijelu naše aukcije suvremene umjetnosti, koja se održala preksinoć u Beču - slika je ostvarila nevjerojatan rezultat i u trenutku kad je prodana u sali je spontano krenuo aplauz”, javila nam je Martina Batović, povjesničarka umjetnosti iz Zadra, s diplomom iz Splita, koja je trenutačno na čelu londonske podružnice aukcijske kuće Dorotheum, specijalizirana upravo za poslijeratnu i suvremenu umjetnost.
Tajanstveni kupac
Naime, iako je početna, predviđena cijena bila između 10 i 15 tisuća eura, Kniferovo je platno premašilo sva očekivanja i prodano je za 137 tisuća eura, što je rekord, ne samo za ovog umjetnika, nego i za sva djela suvremene umjetnosti hrvatskih autora u povijesti.
Zadnji je rekord na ovom području držalo, podsjetimo, također Kniferovo platno, čija je slika 2010. godine prodana za gotovo 100 tisuća eura. Ovakve cijene među hrvatskim autorima postigla su do sada samo dva umjetnika, oba protagonista moderne, Vlaho Bukovac i Ivan Meštrović, čija su pojedina djela znala doseći 200 tisuća eura, no ne i za djela suvremene umjetnosti.
“To je novi svjetski rekord za umjetnika i nevjerojatno je da smo imali tako velik interes klijenata - zaista je predivna slika”, kaže dalje Martina Batović, međutim, podatke o kupcu nam nije mogla otkriti, čak ni odgovoriti na pitanje je li riječ o hrvatskom ili stranom kupcu. “No, bilo je zainteresiranih kupaca za ovo djelo iz cijelog svijeta” kaže.
Zanimljivo je i da je riječ o djelu manjih dimenzija, akrilu na platnu “PLS 69” iz 1969. godine, veličine 33 x 41 centimetar.
Ova aukcija djela poslijeratne i suvremene umjetnosti u bečkom Dorotheumu održala se dvije noći zaredom i na njoj su za više od 300 tisuća eura prodana umjetnička djela autora poput Anisha Kapoora, ali i Lucia Fontane. Općenito su na aukciji dobro prošla dijela apstraktne umjetnosti nastale neposredno nakon rata, osim Fontane, među njima i slika Enrica Castellanija, jednog od inicijatora pokreta pittura oggetto, umjetnika koji su slikali samim platnom, umjesto po platnu.
Cijenjeni umjetnik
Julije Knifer živio je relativno izoliran od naše sredine, u Parizu, gdje su njegova djela bila vrlo cijenjena. U fokus interesa hrvatske javnosti vratio ga je nastup na Venecijanskom bijenalu 2001. godine kustosa Zvonka Makovića, pa potom i knjiga o ovom umjetniku istog autora. O njegovu se djelu, nakon Kniferove smrti, danas ponajviše brine umjetnikova kći, povjesničarka umjetnosti Ana Knifer, koja je bila i koautorica velike umjetnikove retrospektive u Muzeju suvremene umjetnosti, u više navrata proglašene likovnim događajem godine.
“Vjerojatno sam svoje posljednje slike već načinio, a prve možda nisam”, znao je govoriti umjetnik, čiji je rad obilježio motiv meandra. Vodio je na dnevnoj bazi i dnevničke zabilješke, i autobiografiju je ponekad bilježio u formi meandra. Iz njegove su rane faze djelovanja na cijeni umjetnikovi autoportreti.