Što se tiče daljnjih planova s brodom Galeb, trenutno razrađujemo prijavu za novac iz fondova EU - objašnjenje je riječkog pročelnika za kulturu Ivana Šarara o tome kakva je sudbina namijenjena bivšoj plovećoj rezidenciji Josipa Broza Tita, danas zaštićenom kulturnom dobru Republike Hrvatske koje još uvijek skuplja ruzinu u riječkoj luci, akumulirajući milijunske troškove za vlasnika, Grad Rijeku, i čekajući bolja vremena.
Ta će bolja vremena doći ako na europskom natječaju prođe ono što Grad Rijeka priprema. Radi se o integriranom projektu obnove Galeba i Palače šećerane u sklopu kompleksa Rikard Benčić, upravne zgrade Tvornice šećera iz 1752. godine koja je prvorazredni spomenik barokne industrijske baštine.
Kako objašnjava Šarar, EU je prije desetak dana otvorio natječaj za projekte stavljanja kulturne baštine u funkciju turizma. Natječaj nema posebnih rokova, otvoren je do 2020. godine, a u tom periodu financirat će se projekti koji zadovolje europske kriterije s iznosom do 100 milijuna kuna. No, otkud, pak, Šećerana u paketu?
Sve su opcije otvorene
Razlog zašto idemo s Galebom i Palačom šećerane zajedno jest što svaki prijavitelj, u ovom slučaju Grad Rijeka, može dobiti novac samo za jedan projekt - kaže riječki pročelnik za kulturu.
S obzirom na propozicije natječaja, Grad Rijeka morat će mijenjati planove kakvi su svojedobno elaborirani u gradskom natječaju za koncesiju nad Galebom, prema kojemu bi se manji dio brodskih prostora preuredio u muzej, a veći dio bio bi namijenjen za komercijalne sadržaje. Šarar kaže da se niti od modela koncesije nije odustalo jer se Grad mora pobrinuti da sve opcije ostanu otvorene. Potencijalnih investitora, navodno, ima, iako se na natječaj nije javio nitko niti je ikada u tom kontekstu otkriveno ijedno ime, osim u prvoaprilskoj šali kada je Novi list objavio da Galeba kupuje Roman Abramovič.
Procijenjena vrijednost predviđene koncesije za 30 godina bila je 10,3 milijuna eura, a koncesionar je u sklopu toga Galebu trebao osigurati muzejski prostor površine 507,10 četvornih metara, dok bi mu ostatak, između 3 i 4 tisuće četvornih metara, bio na raspolaganju za komercijalne sadržaje kao što su rekreacijski centar, hostelski i hotelski smještaj, restoran, kongresni centar i bar.
Zaštićeno kulturno dobro
Europske propozicije su, pak, drugačije, tako da će u projektu koji Grad Rijeka trenutno razrađuje čak 80 posto sadržaja od 4500 kvadrata palube morati biti ostavljeno za javne kulturne namjene. Na ostalih 20 posto prostora ostaje mogućnost za otvaranje kafića ili nečeg sličnog. Budući da se radi o zaštićenom kulturnom dobru RH, uvjeti obnove strogo su definirani i ona se mora izvršiti pod nadzorom konzervatora, tako da, uostalom, i nema puno prostora za prenamjene.
Što se muzejskog prostora na brodu tiče, predviđeno je da se, uz izlaganje popratne memorabilije, urede brodske prostorije u kojima je boravio Josip Broz Tito i dio posade tijekom putovanja svijetom, kao i dio strojarnice, zanimljive za povijest pomorstva, jer je motor original iz 1938. godine. Bit će to, dakle, neka vrsta Titovog muzeja “iz drugog ugla” (diplomacija, glamur, more....), gdje će se, kako doznajemo, nastojati izbjeći ideološke zamke i izbalansirano pristupiti sadržaju.
Svoju će prijavu za novac iz fondova, prema Šararovoj procjeni, Rijeka podnijeti u prvoj polovici iduće godine. Europski natječaj dobra je prilika da se priča o Galebu makne s mrtve točke na kojoj se, praktički, našao čim ga je Rijeka kupila 2009. godine - prvo je stajao u Viktor Lencu, a kasnije u riječkoj luci i jedini radovi koji su izvršeni su oni da se ne potopi i da nekome nešto ne padne na glavu.
Simbol vremena
Do sada je Rijeka na brod potrošila oko 7 milijuna kuna - samo lani porezne je obveznike održavanje Galeba koštalo oko 800 tisuća kuna, pa se u gradu na Rječini već dugo priča da se radilo o propaloj investiciji.
Ne, nikada nisam požalio zbog odluke da Grad Rijeka kupi brod Galeb. Vjerujem u taj projekt i siguran sam da će postati zanimljiva turistička atrakcija - odgovorio nam je Obersnel na pitanje koje se nametnulo samo po sebi.
Obersnel smatra da je Galeb prepoznatljiv simbol jednog vremena, dio naše povijesti i svakako ima golemi potencijal što, među ostalim, potvrđuje i značajan interes stranih medija čije ekipe svako malo dolaze u posjet brodu.
Galeb je bio svojevrsna ploveća rezidencija Josipa Broza Tita u kojoj je primao državnike i zvijezde svog vremena, a Tito je državnik čije je ime i danas prepoznatljivo diljem svijeta. Stoga, uopće ne sumnjam da će se kupnja broda i projekt njegove revitalizacije u konačnici pokazati kao dobar posao kojim će ujedno biti sačuvan i dio naše prošlosti - kaže Obersnel.
No, gradonačelnik navodi da je projekt Galeb kompleksan posao.
Nitko u našoj državi nema iskustvo razvoja projekta broda spomenika kulture, ovo je prvi takav slučaj. I zato, iako shvaćam očekivanja da sve bude brže i učinkovitije, vjerujem da je razumljivo kako za takav proces treba vremena - zaključuje Vojko Obersnel.
Mora imati kapetana, a mogli bi ga i potopiti
Nedavno je buru digla gradonačelnica Kraljevice i članica Predsjedništva HNS-a Nada Turina Đurić, koja je predložila da se Galeb potopi u akvatoriju ispred Kraljevice koja ima povijesnu poveznicu s Titom te postane ronilačka atrakcija. Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel rezolutno je odbio prijedlog iz redova svojih koalicijskih partnera - to je, taman i da to Rijeka želi napraviti, nemoguće s obzirom na status kulturnog dobra. Taj “nesretan” status u kombinaciji s birokratskim propozicijama Ministarstva pomorstava, prometa i infrastrukture, dodatno poskupljuje vlasništvo nad brodom. Bizaran je podatak da brod, iako je trenutno u stanju da bi se raspao da zaplovi, mora imati kapetana i tri člana posade od kojih jedan uvijek mora biti na Galebu. Kako je Šarar objasnio, to je odlučila Lučka kapetanija, i to isključivo iz sigurnosnih razloga, radi provođenja svih mjera sigurnosne zaštite i sigurnosne uporabe plutajućeg objekta. To je, naravno, daleko od besplatnog - za članove posade Galeba u ovoj godini utrošena su sredstva u iznosu od 440.000,00 kuna bruto plaća, a ukupni su izdaci Grada Rijeke za Titov brod u ovoj godini 627.461,89 kuna. Nije to malo za proračun koji je nedavno rebalansom umanjen za više od 50 milijuna kuna.