Kazališni redatelj i dramaturg Saša Božić osmislio je svečanost otvorenja ovogodišnjih Dubrovačkih ljetnih igara, a on je i ovogodišnji pomoćnik za dramski program na Igrama. U sklopu tog programa moći će se vidjeti tri premijere: "Michelangelo Buonarroti" Miroslava Krleže u režiji Sebastijana Horvata, "Pod Balkonima", u kojima Dario Harjaček priprema izbor iz proze Ranka Marinkovića te "Odbrojavanje - na piru s Držićem i Nalješkovićem" u režiji Lee Anastazije Fleger, Marine Pejnović i Hrvoja Korbara. Publika će prvi put u Dubrovniku moći vidjeti i predstavu "Ispravci ritma" u režiji Gorana Sergeja Pristaša, koja je prošle godine prvi put izvedena u HNK Zagreb, a na programu su i brojna gostovanja.
- Ono što mi je osobno bitno, čini mi se da će tek u idućim godinama izaći na površinu, a to je pokušaj strateškog repozicioniranja festivala na regionalnoj i europskoj mapi kulturnih događanja. Pokušat ćemo u Dubrovnik dovesti umjetnike i projekte koji se samo u njemu mogu vidjeti i dogoditi. Kako zbog vrsnosti umjetnika, tako i zbog jedinstvenih prostora i atmosfera koje Dubrovnik ima. Model koprodukcija čini nam se jako bitnim, zato smo ove godine krenuli u koprodukciju s HNK Ivana pl. Zajca iz Rijeke, na predstavi "Michelangelo", kako bi naše produkcije živjele i tijekom sezone - kaže Božić, koji ističe kako ga posebno raduje suradnja s Akademijom dramskih umjetnosti na projektu "Odbrojavanje". U njemu će publika moći vidjeti novu generaciju mladih umjetnika koji imaju što za reći.
- Želja nam je privući mlade umjetnike u grad kako bi oni postali novi motor festivala, ali i kako bismo osluškivali nove kazališne jezike i sanjali o tome što bi bila neka nova ambijentalnost Dubrovnika. Tu su, dakako, osim ponajvećih uspješnica hrvatskog kazališta ("Črna mati zemla" i "Ljudi od voska"), gostovanja vrhunskih europskih kazališnih i plesnih umjetnika, koje želimo svako ljeto ugostiti u Dubrovniku, ove godine Clement Leyes, umjetnik u fokusu venecijanskog bijenala, samo je jedan od njih. Praksa stranih gostovanja posljednjih je godina zamrla i gostovanja kanimo povećati - pojašnjava Božić.
Svaka od predstava igra u nekom drugom prostoru - u tvrđavi Minčeta, na Lokrumu, u Parku sveučilišnog kompleksa, u skladištu luke Gruž... Važno je, dodaje, očuvati mitske lokacije u starom gradu, no Dubrovnik ima mnogo toga i izvan gradskih zidina.
- Ideja ambijentalnog teatra bazira se na ideji da Grad u gradu postaje metafora za kazalište, prema kojoj se onda traže neki scenski lokaliteti koji odgovaraju tom tipu realizirane metafore. No često u tim spoznajama izostaje aspekt publike, građana Grada kojima teatar više od pola stoljeća nudi prostor promišljanja, postaje mjestom rada i (su)života. Po meni Dubrovnik posjeduje novu ambijentalnost u uvjetima bivanja destinacijom. Mislim da kao festival utemeljen na ambijentalnosti mi moramo producirati radove koji polaze od te činjenice: Može li Grad biti teatar i kakav teatar danas Grad proizvodi? - pita se Božić.
Dodaje kako se ove godine ponovno pristupilo reinterpretaciji Držića i Nalješkovića, no da osim poznatih klasika renesansne dubrovačke dramske literature postoji i čitav niz dijela koja ne pripadaju teatarskom kanonu, no mogu postati poticajni mladim umjetnicima.
- S baštinom, onom nematerijalnom i materijalnom se treba baviti, ponovno je razotkrivati, otkrivati njezine uvijek nove slojeve, a ne koristiti samo kao kulisu. Dakako, osim kanonskih baštinskih djela te onih oficijelnih povijesnih narativa, postoji i niz zatomljenih, intimnih sjećanja koja ispisuju građani svojim životima.
Ta sjećanja želimo ispitati jer ona tvore zajedništvo grada - pojašnjava Božić i dodaje kako su se zbog toga uključili u projekt "Future Epics", koji smo raspisali sa svojim europskim partnerima i od njega dobili potporu Europske godine kulturne baštine unutar programa "Kreativna Europa". Cilj je projekta otkrivanje i istraživanje europske kulturne baštine te jačanje osjećaja pripadnosti zajedničkoj europskoj obitelji. "Future Epics" je dvogodišnji projekt koji će se baviti razvojem novih pristupa kulturnoj baštini. Uz sudjelovanje mladih umjetnika i ciljna publika projekta su mladi.
- Tri dramske produkcije koje će nastati tijekom projekta bit će premijerno izvedene na Dubrovačkim ljetnim igrama 2020. godine. Produkcije će se baviti zanemarenim, zaboravljenim i ignoriranim povijesnim narativima - najavljuje Božić.