MONOGRAFIJA

ŠEZDESETE U HRVATSKOJ Katalog izložbe koji je puno više od prigodnog izdanja

AUTOR:
    • Željko Ivanjek

  • OBJAVLJENO:
  • 01.08.2018. u 14:39

  • Teško je naći mudre, korisne i lijepe knjige, istina skupe. No, veće je zadovoljstvo da postoje od njihove cijene (447 str, 399kn).

    Jedna takva knjiga, zapravo je katalog izložbe, što dokazuje da su knjižni katalozi prerasli u mnogo više od prigodnih, jednokratnih izdanja. Pišem o monografiji “Šezdesete u Hrvatskoj”, objavljenoj uz istoimenu izložbu u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO), koji je njen suizdavač, uz Školsku knjigu.

    Za koncept izložbe, pa posredno i za ljepotu ovoga izdanja odgovaran je Zvonko Maković. Njegov je i esej o likovnim umjetnostima u zadanom desetljeću. Obuhvatan, s izoštrenim odabirom, daje sažeti pregled umjetnika i događaja koji su obilježili vrijeme. Isto se može reći za tekst akademika Krešimira Nemeca, aktualnog sustvaraoca književnoga kanona. Spomenuo je sve relevantne časopise, koji su bili uistinu “motori književnosti”, kao i pisce koji su obilježili decenij: Ranka Marinkovića i Slobodana Novak. Nijedan se nije upustio u revalorizaciju “disciplina”, u čemu je složno drugih sedamnaest koautora ove esejističke panorame s povodom.

    Među autorima ističe se povjesničar Igor Duda, ovdje s tekstom “Kultura svakodnevice”, i to zato što se već bavio ovim vremenskim odsječkom. Njegov pristup prohujaloj svakodnevici praktički jest cijepna podloga za slična istraživanja i pothvate. Naime, Duda je s knjigom “U potrazi za blagostanjem - O povijesti dokolice i potrošačkog društva u Hrvatskoj 1950-ih i 1960-ih” (2005) dao najbolji ideacijski poticaj, kako za ovu knjigu, tako i za izložbu.

    Proplamsaji novih težnji socijalističkog građanina, od samoposluge, preko fiće do vitrine s knjigama, prožimaju svaki od predstavljenih eseja, bez obzira da li su posvećeni društveno-političkom kontekstu (Batović: Buđenje Hrvatske), grafičkom (Magaš Bilandžić) ili industrijskom dizajnu (Vlajo), kazalištu (Lederer), filmu (Šakić) ili glazbi (Horvat). Tko se ne slaže s pretpostavkom da su 60-te još jedno hrvatsko buđenje, po svim pitanjima, mogao bi pokleknuti pred argumentima i ilustracijama.

    Zašto? Najbolje će pokazati eventualna sljedeća izložba i knjiga o 70-tima, koje je spomenuti Duda već obrazložio u knjizi “Pronađeno blagostanje - Svakodnevni život i potrošačka kultura u Hrvatskoj 1970-ih i 1980-ih“ (2010). Od mnogih lutanja i traženja iz 60-ih knjiga “Šezdesete u Hrvatskoj” uzela je najbolja i skoro sve relevantne primjere, podupirući ih sjajnim fotografijama koje potvrđuju da su Marko Čolić, Vlado Duić, Čedo Komljenović, Milan Pavić, Mladen Tudor i drugi majstori kojima moramo zahvaliti na kolektivnom pamćenju, ali i na podsjetniku na to odakle dolazimo.

    Uopće, moda (Simončić) modna fotografija (Tonković), fotografija (Nekić), baš kao i hrvatske novine (Bešker), kao njihov izlog, sjajni su prilozi povijesti ovdašnje svakodnevice. Ponekad se, istina, stidimo videći Duićevu gotovo plakatsku 1968., manekenke Irenu Uhl i Nušu Marović među kumicama na Dolcu. Jer, dolazimo iz tog Duićeva kontrapunkta; praktični eseji to potvrđuju.

    Fotografija s modne revije Tilde Stepinski u Zagrebu, iz 1959., na 360. stranici, podsjetila me na jedan susret. Model nosi manekenka Mila Mirković. Upoznao sam je u starijim godinama, kao suprugu Krležinog leksikografa i esejista Mirka Mirkovića, pravim imenom Friedmana. Videći sličnu ili istu fotografiju, zamolio sam je za dopuštenje da je objavim u novinama. No, gđa. Mirković to je odbila. Sva sreća, mali mozaik prošlosti ovdje je sačuvan.

    Tagovi

    Izdvajamo