Identitet majke jednog od najslavnijih talijanskih slikara Leonarda da Vincija oduvijek je bio misterij. Stručnjaci su na sve moguće načine pokušavali doznati nešto o njoj, no dokumenata jednostavno nije bilo. Sa sigurnošću se znalo samo da joj je ime bilo Caterina i da je Leonarda začela u vanbračnoj vezi, a proširila se legenda da je bila robinja. Nove detalje o Caterini, kao i o obitelji Mona Lise te Leonardovom rodnom mjestu otkrio je povjesničar umjetnosti, Martin Kemp, profesor emeritus na Sveučilištu Oxford, kopajući po arhivama u Firenci i Vinciju.
Pravo ime Leonardove majke bilo je Caterina di Meo Lippi, bila je siromašno siroče bez oca i majke, a kad je imala samo 15 godina zaveo ju je odvjetnik s kojim je odmah ostala trudna. U to je vrijeme živjela kod bake na oronuloj farmi, kilometar i pol udaljenoj od grada Vinci na toskanskim brežuljcima.
Kemp je ovu tezu iznio u knjizi koju je napisao s dr. Giuseppeom Pallantijem, ‘Mona Lisa: The People and the Painting’ (‘Mona Lisa: Ljudi i slika’) koja bi trebala izaći sljedeći mjesec.
Dokumenti koje je otkrio Kemp ne donose nove informacije samo o Da Vincijevoj majci, već i o njemu i samoj Mona Lisi, odnosno Lisi del Giocondo i njezinom mužu Francescu. Kako piše Guardian, Francesco nije bio nikakav uglađeni trgovac svilom, kao što se ranije pretpostavljalo, nego trgovac šećerom, kožom, nekretninama i - robljem. Navodno je redovito u Italiju dovodio robinje.
Istraživanje također dovodi u pitanje dosadašnje poznato Leonardovo mjesto rođenja u mjestu Anchianu, tri i pol kilometara udaljeno od Vincija. To je mjesto koje godišnje privlači tisuće turista, no dokumenti sugeriraju da ljubitelji umjetnosti posjećuju pogrešnu lokaciju. Kemp želi dokazati da se Da Vinci rodio, 15. travnja 1452., u kući djeda po ocu, u Vinciju, gdje je i odrastao.
Naime, Kemp je u arhivama u Vinciju i Firenci iskopao financijske dokumente iz 15. stoljeća koji kroz potvrde o porezu na nekretnine pružaju nove dokaze. ‘Toskana je vrlo rano uspostavila sustav oporezivanja bogatih i nametnula poreze na vrijedna imanja. To je fantastično otkriće jer su svi morali predati izvještaje. Naravno, svi su se predstavljali kao siromasi. Svi su u dokumentima pisali da se zgrada raspada, no inspektori su obavljali svoj posao. U slučaju Vincija, Caterinin otac, koji je po svemu sudeći bio vucibatina, imao je oronulu kuću u kojoj nitko nije živio pa mu nisu mogli naplatiti porez. On je nestao i navodno je jako mlad umro. Tako je Caterina ostala sama’, rekao je Kemp.
Caterina je imala i puno mlađeg polubrata Papu, a baka joj je umrla godinu prije Leonardova rođenja. 14-godišnja Caterina i mali Papo ostali su bez primanja, financijske potpore, sami, u polusrušenoj kući. Odvjetnik koji ju je zaveo, 25-godišnji Ser Piero da Vinci, radio je u Firenci i imao je već dogovoren brak, a prema nekim dokumentima se čini da je njegova obitelj Caterini dala skromni miraz. To objašnjava kako se ubrzo udala za lokalnog farmera Antonija di Piera Butija.
Povjesničar umjetnosti Martin Kemp
Caterina je kasnije rodila i drugog sina te četiri kćeri, a Kemp se nada da će njegovo istraživanje pomoći srušiti neke popularne mitove o ovom umjetničkom genijalcu. ‘Posebno je atraktivno u javnosti postalo da je Caterina bila robinja. Jedni su govorili robinja iz Afrike, drugi iz Indije, treći nisu davali porijeklo. Isto tako su o Mona Lisi kružile priče da je ona zapravo Leonardo odjeven u žensku odjeću i našminkan, da je prostitutka, svašta… Tako legende postanu istinitije od istine, ali svakako su intrigantnije’, rekao je Kemp.