RETROSPEKTIVA IVANA FAKTORA

Sudi vam porota hrvatskih umjetnika

    AUTOR:
    • Patricia Kiš

  • OBJAVLJENO:
  • 09.09.2010. u 08:50

Rad Ivana Faktora “Kangaroo Court” izložen je na umjetnikovoj retrospektivi u Klovićevim dvorima, kao kruna njegova dosadašnjeg rada. Cijeli je opus Ivana Faktora od samog početka njegova stvaralaštva neraskidivo vezan uz djelovanje njemačkog redatelja Fritza Langa. U ovom radu hrvatski umjetnik rekonstruira kadrove s fotografija koje je Fritz Lang sam snimao dok je radio na filmu “M”.

Film, podsjetimo, govori o stvarnom i mučnom događaju, potrazi za monstrumom iz Düsseldorfa koji je po ulici ubijao djevojčice, i suđenju tom ubojici.

U ulozi odmetnika

U stvaranju Faktorova “Kangaroo Courta” sudjelovalo je 177 osoba: 145 unajmljenih statista te 32 člana umjetnikove obitelji te njegovi prijatelji, poznati likovni umjetnici, kustosi i redatelji. Sve se događalo u jednome danu, a komplicirana produkcija pretvaranja umjetnika u porotu koja sudi ubojici može se pratiti na popratnom videu.

Faktor prikazuje scenu u kojoj okupljena masa ljudi očekuje suđenje ubojici. Posjetitelj izložbe zapravo stoji na mjestu gdje je ubojica stajao, što izaziva nelagodu, jer gledatelj osjeti kako je stati pred lice pravde koje nema milosti, odnosno, u ovom slučaju, pred lice eminentnih umjetnika.

Ustvari u poroti ne sjede obični porotnici. Naši su umjetnici zapravo u ulozi društvenih otpadnika, koji hvataju monstruma. Policija je, naime, u Düsseldorfu bila bespomoćna, iako je u potrazi za ubojicom pratila preko 1500 tragova, i zavladala je velika panika. Nakon objave paničnog proglasa policije: “Ubojica ostaje nepoznat. On je među nama”, okupili su se ljudi iz kriminalnog podzemlja kako bi u svoje ruke preuzeli situaciju koja je predstavnicima zakona izmakla kontroli, i stali na kraj poremećenom ubojici. Sudit će mu po zakonu ulice, ilegalno. Ubojicu je po klasičnoj melodiji koju je uvijek fućkao, liedu Edvarda Griega “In The Hall of the Mountain King”, uspio identificirati slijepac.

Brojne nagrade

Rad “Kangaroo Court” nazvan je prema engleskom terminu koji označava pojam koji opisuje lažirani pravni postupak u kojemu se prava neke osobe potpuno zanemaruju i u kojemu je ishod već unaprijed poznat zbog pristranosti suda.

- Moja inspiracija Fritzom Langom, osim što ga cijenim kao redatelja, krenula je od niza podudarnosti. Prva od tih podudarnosti je iz filma “Ranč prokletih”: jedan od razbojnika zove se Faktor - kaže nam umjetnik. Od tog sitnog detalja nastaje niz radova koji uspješno interpretiraju Langove filmove, iz perspektive umjetnika koji umjetnički sazrijeva u ratnom Osijeku, devedesetih godina.

Zajedno sa Ivanom Faktorom i kustosicom Marinom Viculin obilazili smo retrospektivnu izložbu koja je umjetniku priređena u Klovićevim dvorima. Njegova priča, ona koju je odlučio ispričati u Klovićevim dvorima, počinje sa 1978. Faktor je izlagao na Bijenalu u Veneciji i u Sao Paolu, dobio Grand Prix na Danima filma i na Zagrebačkom salonu, priznat je i kao umjetnik i kao redatelj.

Potresna priča o Nadi

Ipak, iako intrigantog opusa, čini se da ovaj osiječki umjetnik redovito ostaje na mariginama, te da je napokon zasluženo kontekstualiziran, izložbom u Klovićevim dvorima. U najmanju ruku jednako potresan kao nabrojani radovi, Faktorov je rad “15 minuta za Nadu Lang”.

Na osječkom je groblju, naime, umjetnik Ivan Faktor devedesetih godina, dok je bijesnio rat, ugledao grob u kojemu je bila pokopana Nada Lang, prezimenjakinja slavnog redatelja i Faktorove vječne inspiracije. Grob je bio star, fotografija iskrzana, no i dalje je bilo vidljivo da je djevojka koja je umrla u 18. godini života bila velika ljepotica. I već je imala čudesnu tugu u očima.

Snijeg na grobu

Kako se dobrim dijelom svojeg dotadašnjeg opusa Ivan Faktor bavio Fritzom Langom, podudarnost je bila prevelika, i on je djevojci posvetio jedan od svojih najpoznatijih radova “15 minuta za Nadu Lang”, parafrazu Andyja Warhola. Uz malu pomoć Simona Bogojevića Naratha, jednog od protagonista “Kangaroo Courta”, lice je djevojke animirano, a u pozadini ide tekst iz filma Fritza Langa “Umorna smrt”, točan trenutak kada mladić ugleda smrt. Soba u kojoj je izložen ovaj rad duboko je ganutljiva.

Kada je Ivan Faktor snimao grob Nade Lang, iznenada je počeo padati snijeg, neuobičajen za to doba godine, što se može vidjeti i na popratnoj videoprojekciji.

Tako je i dobra slučajnost, ili priroda, pridonijela jednome rijetko fascinantnom radu, kojim je Faktor odao poštovanje velikome Fritzu Langu, svome gradu i jednoj nepoznatoj djevojci.

Poznati umjetnici i redatelji na radu

Dizajner Boris Greiner, redatelji Kristijan Milić i Zvonimir Jurić, povjesničari umjetnosti Borivoj Popovčak, Leonida Kovač, Mira Gattin, Mladen Lučić, umjetnici Simon Bogojević Narath, Joško Baće, Tomislav Gotovac, Bojana Švertasek, Đorđe Jandrić, Zoran Pavelić, Vlasta Žanić, Tanja Dabo, Božo Jurjević

Zvonimir Jurić

Zajedno sa Goranom Devićem koautor je filma ‘Crnci’, a autor je nagrađivanog kratkog filma ‘Žuti mjesec’

Đorđe Jandrić

Zadarski umjetnik radi u Zagrebu. Među najvažnijim je umjetnicima srednje generacije i strastveni društveni aktivist.

Boro Popovčak

Ravnatelj Strossmayerove galerije, u kojoj je niz godina bio kustos. Piše izvrsne predgovore suvremenim umjetnicima

Vlasta Žanić

Kiparica poznata po poetskim videoradovima i performansima . Nagrađena je za rad “Svijeća za Editu”

Tom Gotovac

Karizmatični umjetnik, otac performansa u Hrvatskoj, čija je smrt u lipnju duboko potresla hrvatsku likovnu scenu

S. Bogojević Narath

Diplomirani slikar najpoznatiji je po nagrađivanim eksperimentalnim i animiranim filmovima

Leonida Kovač

Teoretičarka suvremene umjetnosti, dugo je bila kustosica u zagrebačkom MSU, a sada je profesorica na Likovnoj akademiji

Željko Jerman

Poznati hrvatski umjetnik i teoretičar, član Grupe šestorice, nesretno je preminuo na Korčuli 2006. godine

Vera Robić Škarica

Tajnica u Hrvatskom filmskom savezu od 1973., ugledna članica filmske zajednice bila je njihov kandidat za Vijeće HTR-a

Mladen Lučić

Teoretičar umjetnosti koji je niz godina bio kustos u MSU, a sada je na čelu Muzeja suvremene umjetnosti Istre u osnivanju

Izdvajamo