“Janje moje malo. Sve što vidimo moglo bi biti i drugačije” naziv je izložbe posvećene Mladenu Stilinoviću, koja se sutra otvara u Galeriji Nova. Izložba, ujedno i prvi dio velikog projekta kojim se predstavlja Stilinovićev opus, odvijat će se na još nekoliko lokacija u Zagrebu, među kojima su i umjetnički studio Sanje Iveković u Savskoj ulici te jedan privatni stan u Gajevoj. U projektu koji će završiti u svibnju iduće godine u londonskom Showroomu, sudjelovat će i HDLU, Booksa, Galerije Greta, SC te Galerija Miroslav Kraljević. Izložba “Janje moje malo” obuhvaća Stilinovićeve radove, od kojih su neki prvi put u javnosti te radove njegovih kolega.
Izložba je nazvana prema Stilinovićevoj umjetničkoj knjizi koje je dio crveni crtež svinje ispod kojega stoji potpis o janjetu. Paradoks sugeriran kroz ovaj crtež jedan je od temeljnih postavki stvaralaštva Mladena Stilinovića.
'Janje moje malo' Mladena Stilinovića
Mladen Stilinović, buntovnik u umjetnosti koji je kritizirao sve sustave u kojima je živio, koji je rušio tabue, umro je u srpnju u sedamdesetoj godini života.
U prvom dijelu projekta kustosice su zvale umjetnike i kritičare da, njemu bliski ljudi podijele sjećanje na “Stileta”, kako su ga zvali, uz neki njegov rad, tekst, fotografiju, anegdotu, bilo što što podsjeća na ovog umjetnika i što ih je inspiriralo.
Golemi projekt osmislile su kustosice WHW, u suradnji s kustosicom Kathrin Rhomberg i bečkom kolekcijom umjetnosti Kontakt Art, koja posjeduje neka od najvažnijih djela autora iz Istočne i Centralne Europe.
Izložba se odvija i u suradnji s povjesničarkom umjetnosti Brankom Stipančić, s kojom je Stilinović živio, i kojoj je posvetio mnoge radove, od transparenta na jednoj prvosvibanjskoj paradi iz sedamdesetih, do novijih radova kao što je “Pristojno ništa (Božićni poklon Stipi)” iz 2000. i iz njezine je privatne kolekcije. Rad, koji ćemo također imati prilike vidjeti na izložbi, sastoji se od bijele boje na kartonskoj pozadini: “Bijelo je boja tišine, vrlo je intimna, a bol je intimna stvar” tumačio je umjetnik, uz ciklus “Bijela odsutnost”. Jedna od češćih tema u umjetnosti mu je bila bol, a radom na temu boli nastupio je i na Venecijanskom bijenalu, direktno na poziv glavnog kustosa. Podsjetimo kako je izložio englesko-hrvatski rječnik u kojemu je sve riječi koje su s engleskog prevedene na hrvatski prekrižio i preko njih ispisao riječ bol.
Najčešće su teme u umjetnosti Mladena Stilinovića bile bol, ideologija, siromaštvo, novac, crveno, lijenost, smrt... Prvi dio projekta obuhvaća tri teme od ovih, to su bol, smrt i ekonomija, točnije odnos kapitala i moći. Na temu ekonomije važan je, među ostalim, rad “Sav je novac prljav, sav je novac naš”, ali i umjetnikov autoportret, kojemu je na čelo nalijepljena novčanica od stotinu kuna, i na čelu mu piše “Pjevaj”. “Kada su svirali Romi, znala im se nalijepiti novčanica na čelo da sviraju još. Tako se nekad osjećaju i umjetnici”, opisao mi je svojedobno nastanak rada.
Na izložbi ćemo vidjeti i neke do sada neizlagane radove, među kojima je i “Schmerc”, gdje riječ bol na njemačkom umjetnik ispisuje crvenom bojom preko raznih nijansi ružičaste boje. Među radovima koji će se prvi put izložiti jest i “Bol Beda” iz 1990., također na temu boli. Na izložbi su i radovi “Smrt 1, 2, 3, 4, 5” te “We Death No” iz devedesetih. Nije rijetkost da je Stilinović ispisivao svoje radove na engleskom, ponekad i na njemačkom jeziku. Naime, među ostalim je kritizirao i sustav suvremenog tržišta umjetnina, pa je jedan od njegovih najpoznatijih radova “An Artist who Cannot Speak English is no Artist”, u prijevodu, umjetnik koji ne govori engleski nije umjetnik. Odnosno, da bi vas međunarodno tržište prepoznalo, morate znati komunicirati s kustosima koji odlučuju, imati smisao za samopromociju, a to podrazumijeva da govorite engleski.
Stilinović nije imao toliko smisla za samopromociju, naprotiv, no imao je pomoć drugih, strano ga je tržište prepoznalo, već smo spomenuli da je bio pozvan na Venecijansko bijenale, a bio je jedan od umjetnika koji su najviše izlagali izvan Hrvatske, bilo samostalno, bilo skupno, od njujorške MoMA-e do pariškog Centra Pompidou, i drugih možda manje razvikanih, no vrlo relevantnih muzeja. Kod nas nije toliko često izlagao, dapače, često je znao održavati manje izložbe u svojem stanu, a prvu je retrospektivu svojeg rada imao prije tri godine u MSU.
Na tragu Stilinovićeva izlaganja u vlastitom domu jest odluka da se dio izložbe otvori u privatnom stanu u Gajevoj ulici. Kako nam kaže jedna od kustosica izložbe i jedna od kustosica WHW-a Ana Dević: “Riječ je o posveti nezavisnim prostorima i manjim galerijama, ujedno i komentaru na odnose institucionalne i nezavisne scene. Ujedno, ovo je i pokušaj stvaranja jednog intimnijeg okvira za gledanje radova. To je referenca i na tradiciju tzv. apt-arta istočnoeuropske umjetnosti održavanja izložbi u nezavisnim prostorima, često stanovima, koji, doduše, nije toliko bio prisutan kod nas. No, treba spomenuti i da je upravo Stilinović održavao izložbe u svojem stanu. A kako se za Stilinovićev rad interesira i međunarodna publika, željeli smo da oni koji dođu u Zagreb upoznaju različite poglede na grad, na njegovu skrivenu stranu”.
Uz Stilinovićev rad izlažu se i djela mnogih njegovih kolega, radovi su dijelom iz kolekcije Kontakt, dijelom iz privatnih zbirki umjetnika, pa kako ističu iz WHW-a: “Stilinovićev cjeloživotni nesistematski pristup, njegova tiha, ali pronicljiva pobuna protiv društvenih i umjetničkih konvencija te umjetnička praksa koja se na energičan i humorom prožet način bavi kompleksnim temama ideologije, rada, novca, boli i siromaštva inspirirala je cijelu generaciju umjetnika diljem svijeta”.
Umjetnici u dijalogu sa Stilinovićem: Od performansa Olivera Frljića do arhiva Sanje Iveković
U sklopu izložbe posvećene Mladenu Stilinoviću 4. studenog otvorit će se za posjetitelje umjetnički studio Sanje Iveković. Projekt se zove “Privatni dokumenti. Pokazati ili ne” u prvi put pokazuje dokumente umjetničkih i aktivističkih akcija, fotografije iz privatnih albuma, te pripremne crteže.
Oliver Frljić osmislio je performans “Šaptajuća povijest”, u sklopu kojeg poziva posjetitelje izložbe da s njim obiđu sva mjesta ustaških zločina u Zagrebu. Krenut će se ispred Galerije Nova. U Galeriji Nova te u privatnom stanu u Gajevoj ulici izložit će se fotodokumentacija akcije Tomislava Gotovca “Pokazivanje Ellea”, makete Ivana Kožarića za javne skulpture, među kojima i “L’arc de triumf”, parole Vlade Marteka, fotografija performansa “Priroda i društvo” Slavena Tolja, radovi Gorana Petercola, Dimitrija Bašičevića Mangelosa, Gorana Trbuljaka, Ivana Ladislava Galete te Dalibora Martinisa. Pozvani su strani gosti, izlažu i Halil Atindere, umjetnik iz Istanbula, Deszo Magjar, koji je protjeran iz Mađarske, Kwie Kulik...