PRIČA O MUNCHU

UZBUDLJIV SLIKAREV ŽIVOT PRETOČEN U STRIP Trenutak kada umjetnik slika 'Krik', jedan od ključnih u njegovoj karijeri, prikazan je i u stripu

    AUTOR:
    • Patricia Kiš

  • OBJAVLJENO:
  • 13.03.2017. u 15:16

Facebook

Munchova biografija često je romantizirana do krajnosti. Norveškom strip autoru to je bio jedan povoda za novi rad

Iza norveškog slikara Edvarda Muncha ostalo je mnogo pisama, dnevničkih zapisa, pa čak i crtačkih dnevnika, te bilješki umjetnikova biografa i bliskih prijatelja, no unatoč tome ili baš zato, uz niz ozbiljnih interpretacija djela, njegova je biografija često romantizirana do krajnosti što zna biti uobičajeno kod umjetnika njegova kalibra koji pripadaju povijesti. To je i bio jedan od povoda norveškom strip autoru i ilustratoru Steffenu Kvernelandu da napravi obiman strip o Munchu. U Norveškoj je strip izvrsno prihvaćen, dobio je i književnu nagradu Brage, potom je preveden na desetak jezika. Kod nas je strip izdao V.B.Z., u prijevodu književnika Bekima Sejranovića.

Strip počinje stvarnim događajem kada Kverneland s kolegom Larsom Fiskeom odlazi pogledati novootkrivenu Munchovu sliku u umjetnikovu muzeju u Oslu - njihov se razgovor odvio na dijalektu, što Sejranović prevodi dalmatinskim. Požalit će se da im smeta “romantizirana biografija pisana u prezentu kao da Munch iz groba priča o samom sebi”. Zaključuju kako postoji dovoljno autentičnih podataka o umjetniku, te kako bi priča bila izvrsna za strip. Kverneland tvrdi da će napraviti strip za godinu dana. Trebalo mu je sedam.

Potom kreće priča o Munchu. Prati se biografija, kako je umjetnik bio “boležljivo dijete, suhonjav”, kako su u Berlinu u Društvu arhitekata odlučili da se slike uklone jer su “uvreda za umjetnost” (interesantan je trenutak kada se svima istodobno od iznenađenja podižu šeširi s glave), prijateljstvo sa Augustom Strinbergom, pa kako je umjetnik imao “silnu moć nad ženama”, u neke je bio i zaljubljen (npr., kapetanovu ženu, protagonisticu slike “Madona”), no kako je bježao od obaveza, odlazio prostitutkama...

Strip o umjetniku nije uobičajena forma, neformalan je u onom dijelu u kojem razgovaraju Kverneland i Fisk, formalniji kad se tumači Muncha, u svakom slučaju, vrlo je zanimljiv. Nije teško zaključiti zašto je autoru trebalo sedam godina za strip, crtački je vrlo kompleksan, mnoštvo je različitih formi, i boje i crno-bijelih kombinacija, i apstrakcije i figuracije, i interpretacije slikareva umjetnička rukopisa kada su u pitanju njegova djela, ili pisana rukopisa kada se citiraju dnevnički zapisi...


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo