ZNANSTVENICI OTKRILI

VAN GOGHOVI SUNCOKRETI VENU! Rengenski snimci otkrili da je žuta boja koju je slikar koristio osjetljiva na svjetlost te da će postepeno postati smeđa

24 Jan 2014 - LONDON - UK
TWO VERSIONS OF VINCENT VAN GOGH'S ICONIC SUNFLOWERS ARE BEING REUNITED IN LONDON FOR THE FIRST TIME IN 65 YEARS, GIVING VISITORS A FREE CHANCE TO SEE THEM.
FROM JAN 25TH UNTIL APRIL 27TH THE PAINTINGS FROM THE NATIONAL GALLERY AND THE VAN GOGH MUSEUM IN AMSTERDAM WILL HANG SIDE BY SIDE.
THERE ARE FIVE VERSIONS OF THESE FLOWERS WORLDWIDE. ( OTHERS IN TOKYO, MUNICH AND PHILADELPHIA ).
THE SERIES DATE FROM 1888, WHEN VAN GOGH LEFT PARIS TO PAINT IN THE SOUTH OF FRANCE. HE RENTED A HOUSE IN ARLES -
Profimedia, Xposurephotos

 

Van Goghov muzej u Amsterdamu preispituje metodu izlaganja slikarevog djela "Suncokreti" budući da je nova istraživačka tehnika otkrila da latice i stabljike na suncokretu "venu" odnosno da iz žute prelaze u maslinasto zelenu zbog vrste boje koju je umjetnik koristio, piše The Guardian.

Dugotrajno rengensko skeniranje slikarskog platna otkrilo je da je Vincent van Gogh prilikom stvaranja svog remek djela iz 1889. godine koristio dvije različite vrste žute boje te da je jedna od tih osjetljivija na svjetlost od druge.

Promjenu na djelu za sada nije moguće vidjeti golim okom, međutim skeniranje je pokazalo da će žuta boja kojem je van Gogh naslikao latice i stabljike suncokreta te pozadine slike izgubiti dio svoje svjetline. Narančasti dijelovi pozadine vjerojatno neće izgubiti na kvaliteti budući da je nizozemski slikar za dobivanje te nijanse koristio manje osjetljivu žutu boju s manje sumpora.

Gogh, Vincent van,
1853–1890,
oder Kopie von Claude-Émile Schuffenecker ?
“Sonnenblumen”, Arles, Januar 1989.
Öl auf Leinwand, 100 × 76 cm.
Inv. LO–175 (ersteigert bei Christie’s 1987 für 24,75 Millionen Pfund. Neuerdings Claude-Émile Schuffenecker zugeschrieben).
Tokio, Seiji Togo Memorial Sompo Japan Museum of Art., Image: 147771049, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, AKG
Profimedia, AKG
 

"Teško je reći koliko će vremena morati proći da bi ta promjena bila vidljiva. Naravno, na to će utjecati cijeli niz eksternih faktora", rekao je Frederik Vanmeert, stručnjak za znanost materijala na Sveučilištu Antwerp koji je bio član istraživačkog tima koji je proučavao sliku. "Uspjeli smo uočiti gdje je van Gogh koristio boje koje su osjetljivije na svjetlost i to su područja na koja će restauratori morati obratiti pozornost. Također, uspjeli smo otkriti da je koristio smaragdno zelenu i jednu olovnu crvenu boju. Ti će prostori kroz vrijeme postati svjetliji, odnosno bjelji."

Ova otkrića predstavljaju kulminaciju dvogodišnjeg rada skupine nizozemskih i belgijskih znanstvenika te će biti proslijeđeni amsterdamskom muzeju na evaluaciju. U Van Goghovom muzeju čuva se najveći broj umjetnikovih djela - 200 slika i 400 crteža - a prije pet je godina u muzeju oslabljena rasvjeta kako bi se ta djela što je bolje moguće očuvala.

Istraživači su uz pomoć makroskopskih rengenskih zraka ispitali slikarsko platno te su zahvaljujući tom procesu uspjeli vidjeti na kojim je dijelova slike van Gogh koristio na svjetlo osjetljiviju boju. Profesor povijesti umjetnosti i znanosti materijala na Sveučilištu Delft Joris Dik kaže da je proučavanje slike uz pomoć istraživačke tehnike "kemijskog mapiranja" kao da na satelitskim snimkama Nizozemske tražite slabe točke u nasipima i rovovima.

Izdvajamo