SLIKARSKI MEMENTO

VIRTUALNA IZLOŽBA GALERIJE KLOVIĆEVI DVORI Zagreb kakav je bio nekad u djelima istaknutih hrvatskih umjetnika moderne

    AUTOR:
    • Romina Peritz

  • OBJAVLJENO:
  • 11.05.2020. u 12:38

'Jelačićev trg' Mencija Clementa Crnčića iz 1911. (lijevo), “Kamenita vrata u snijegu” Vladimira Kirina (u sredini) i “Ilica” Zorana Mušiča iz 1934. godine (desno)

Mnoga djela preuzeta su s davne izložbe Zagreb kak imam te rad čiji su autori Matko Peić i Biserka Rauter Plančić, te su nepoznata današnjim generacijama

Potaknuti potresom koji je posebno pogodio povijesne dijelove Zagreba u Galeriji Klovićevi dvori odlučili su svojim posjetiteljima, u vrijeme kad zbog pandemije, ali i opasnosti koje je uzrokovao potres moraju boraviti u svojim domovima, pokloniti jedan slikarski memento na Zagreb kako su ga doživljavali umjetnici prve polovine stoljeća koji su u njemu živjeli i radili.

Virtualna izložba “Zagreb, kak imam te rad”, koja se od prošlog tjedna može vidjeti na službenim stranicama Klovićevih dvora i na Facebooku, autorski je projekt kustosice Petre Vugrinec.

“Kao stanovnik centra grada i sama sam morala privremeno napustiti svoj dom te sam duboko proživjela stradanje grada u kojem sam rođena i koji volim. S mnogo kolega sam komentirala kako ćemo o Zagrebu francjozefinskog doba, a to je vrijeme kada nastaje povijesna jezgra donjega grada i čiji su arhitektonski spomenici najugroženiji - moći djeci tek pričati. Skidaju se kupole, uklanjaju tornjevi i tornjići, miču štukature i ukrasi s fasada, zapravo najslikovitiji dijelovi panorame, i mi ne znamo hoće li se ikad vratiti? Umjetnička su djela čuvari sjećanja, a muzeji su tu da ih trajno oživljavaju i ukazuju na ljepotu minulih vremena”, kaže kustosica Petra Vugrinec.

Damjan Tadić

Petra Vugrinec

 

Izbor djela

Kako ističe, Galerija Klovićevi dvori priređivanjem brojnih izložbi mnogo je puta dosad posjetiteljima dočaravala prošlost Zagreba. Izložbama od “Zagreb, kak imam te rad” davne 1994. godine pa do velebne izložbe “Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900.” 2017. godine Galerija Klovićevi dvori “neprestano naglašava vrijednosti građanskoga Zagreba, njegove uljudbe, tradicije, kulturne baštine i šarma Zagreba - grada po mjeri čovjeka”.

A kad je riječ o izboru djela za ovu virtualnu izložbu posvećenu Zagrebu, Petra Vugrinec ističe da su odabrali djela koja su izlagana na izložbama Klovićevih dvora i čije se fotografije čuvaju u dokumentaciji te ustanove. Koncentrirali su se, prije svega, na djela hrvatskih umjetnika moderne, tj. slike koje su nastale na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće i u prvoj polovini 20. stoljeća. Uključili su, dakako, kaže kustosica, i slike Zagreba umjetnika čije su retrospektive organizirali u Galeriji Klovićevi dvori poput Mencija Clementa Crnčića i Vladimira Kirina. Njihove vedute, pojašnjava, gotovo amblematski su prikazi atmosfere Zagreba na početku 20. stoljeća.

Djela koja se mogu vidjeti na ovoj virtualnoj izložbi većinom su poznata, međutim uključili su i nedavno novootkriveno djelo Mencija Clementa Crnčića iz Kolekcije Kallay, a riječ je o “predivnoj vizuri Kaptola slikanoj iz specifičnog rakursa postimpresionističkim načinom, titrave atmosfere”. Tu je i Crnoborijev Pogled iz atelijera, “prekrasan zagrebački pejzaž iz 1943. godine”. Autorica izložbe podsjeća da su mnoga djela preuzeta s davne izložbe “Zagreb, kak imam te rad”, čiji su autori Matko Peić i Biserka Rauter Plančić, te da su nepoznata današnjim generacijama, a pokazuju koliko su umjetnici voljeli Zagreb i njegove perivoje.

“Sofijin put Anke Krizmanić, nostalgične vedute Branka Šenoe, Zagreb u međuraću Vladimira Becića, sve su to dragocjeni vizualni dokumenti Zagreba kakav je nekad bio. Na izložbi je i rano djelo našeg poznatog predstavnika art bruta Slavka Kopača koje prikazuje upravo zgradu nekadašnjeg Jezuitskog samostana, danas Galerije Klovićevi dvori.”

Branko Šenoa - 'Harmica u snijegu' 1917.

 

Kustosica Klovićevih dvora posebno izdvaja Crnčićev Jelačićev trg iz 1911., djelo iznimnog vlasničkog pedigrea o kojem je pisao Matoš. “To je pravi Zagreb, živopisan gospodski i selski, crven i bijel sa otmjenim šeširima i šestinskim nošnjama”, zatim Sofijin put Anke Krizmanić, “zbog iznimne svjetlosti koju pamtim iz djetinjstva i koja je baš takva kakva jest predivna, sunčana i živa. Kamenita vrata u snijegu Vladimira Kirina i, dakako, Mušičevu Ilicu iz 1934. slikanu debelim impastom u plamtećem registru, jer je prikazana kuća u kojoj stanujem od rođenja, a atmosfera je upravo takva u vrijeme zalaska sunca ljeti”.

Slikari i kroničari

Na ovoj izložbi posebno dolaze do izražaja radovi Crnčića i Kirina, velikih slikarskih kroničara Zagreba. Petra Vugrinec kaže kako im je zajedničko što su naglašavali vrijednosti svih povijesnih slojeva Zagreba, protiveći se radikalnim restauracijama kakve su u to vrijeme zagovarali Bollé i Kršnjavi. Crnčić je tako slikao Bakačevu kulu ispred katedrale i nakon što je srušena, a Kirin je volio slikati staru katedralu prije neogotičke rekonstrukcije. “Zagreb je grad bogate prošlosti, jedinstvene urbanističko-ambijentalne cjeline, nije ni malen i ni prevelik, baš po mjeri čovjeka, i to je ono što su umjetnici željeli očuvati i naglasiti”, kaže autorica izložbe.

U Galeriji Klovićevi dvori nadaju se da će ovaj trenutno virtualni projekt jednoga dana osvanuti i kao prava izložba. “Naravno, slijedi i Zagreb na slikama i fotografijama umjetnika iz druge polovine 20. stoljeća. Ništa manje nisu značajni prilozi hrvatskih umjetnika suvremenog doba. Nikola Reiser, Munir Vejzović, Antun Mateš, a da ne govorim o fotografima ili suvremenim umjetnicima koji su svojom umjetnošću utkani u povijest Zagreba poput Toma Gotovca i antologijskog djela Zagreb, volim te. Uglavnom, Zagrebu treba nova izložba njemu posvećenih umjetničkih djela autora koji su u njemu stvarali i živjeli”, kaže Petra Vugrinec.

“Popov toranj” Naste Rojc iz 1938. godine

 

Planovi

A kad je riječ o planovima Klovićevih dvora, jedne od rijetkih institucija koja nije teško oštećena u potresu, ističu da su otvorili izložbu fotografija povjesničara umjetnosti, donedavno glavnog konzervatora Ministarstva kulture RH, Miljenka Domijana “Od oka k srcu”. Izložba je fotografski dnevnik Domijanovih putovanja, istraživanja i gostovanja koji na vrlo atraktivan način prikazuje brojne kulturno-povijesne lokacije, muzeje, crkve i zbirke, krajolike i pejzaže kakve je mogao doživjeti samo stručnjak s prilikom “insajderskog pogleda”.

Posjetitelji sramežljivo i polako, kažu, stižu u galeriju i život se vraća. Planiraju u lipnju otvoriti i Biennale ilustracije, a za jesen intenzivno pripremaju, kako otkrivaju, još jednu izložbu sa Zagrebom kao glavnim kontekstom, kao nastavak izložbe “Izazov moderne: Zagreb - Beč oko 1900.”, ovaj put u relaciji s Budimpeštom, drugom austrougarskom prijestolnicom. Riječ je o izložbi “Hrvatska - Mađarska: 800 godina zajedničke kulturne baštine”, koja je “najznačajniji izložbeni događaj predsjedanja hrvatske Vijećem Europske unije i, unatoč svim preprekama poput pandemije i potresa, u jesen će rasprostrijeti svoje blago hrvatskim, a u zimu mađarskim posjetiteljima”.

Izdvajamo