Umjetnik Vanja Radauš napravio je kip Fjodora Mihajloviča Dostojevskog za akademika, minerologa Frana Tućana i njegovu suprugu koja je obožavala ruskog pisca. Ideju za skulpturu dobio je tijekom jednog od čestih zajedničkih razgovora o tome što svakom od njih Dostojevski znači.
Bilo je to sredinom pedesetih godina prošlog stoljeća. U kući obitelji Parać nerijetko su boravili pisci, glumci, umjetnici. Osim Dostojevskog, Radauš je portretirao i uglednog akademika, a Ljubo Babić njegovu nećakinju. Ta su djela naslijedili Tućanovi nećaci. Danas su u vlasništvu jednog od nećaka, doktora Vladimira Tućana, koji je dugo živio u Parizu i sam je sakupljao umjetnine, pa ima čak i jedan rad Paula Kleeja, te nekoliko radova Miroslava Šuteja iz rane faze...
Brojne javne skulpture
Doktor Tućan prešao je devedesetu godinu i živi u Zagrebu. Želja mu je bila Hrvatskoj pokloniti odljev skulpture Dostojevskog, a na tu je ideju došao prije nekoliko godina. Poslije razgovora s tadašnjim ministrom kulture Božom Biškupićem, kaže, odlučio je kako bi najbolje bilo da Radauševu skulpturu donira Selcima na Braču i da se bista ruskog književnika postavi u mjesnom parku sa skulpturama. Naime, ta bračka općina posjeduje 13 javnih skulptura. Ponose se i time da su prvi u svijetu, nakon smrti književnika Tolstoja, njemu postavili javnu skulpturu (rad češkog kipara Jaroslava Barde iz 1913. godine). Prema skulpturi je i taj dio Selca nazvan Tolstojevim parkom.
Poklon Abramoviču
Vladimir Tućan je, prepričava dalje, skulpturu predao Dragi Štambuku, našem veleposlaniku u Brazilu, koji je podrijetlom iz tog bračkog mjesta. No, skulptura još nije postavljena. A gospodin Tućan je razočaran jer je, uostalom, sam dao odliti brončanu skulpturu od gipsanog modela i očekivao je inauguraciju.
Gdje je zapelo, pitali smo načelnika Općine Selca Ivicu Škrpacu: - Riječ je o vrijednoj skulpturi za koju treba naći adekvatan prostor i za koju smo s gospodinom Štambukom dogovorili primopredaju. No, problem je da ove godine za njezino postavljanje nemamo novca. Nadamo se da ćemo imati sljedeće, kada slavimo stotu obljetnicu parka Tolstoj.
U međuvremenu, naš sugovornik Vladimir Tućan tvrdi da će skulpturu, bistu Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, predati Romanu Abramoviču jer smatra da će ruski oligarh koji pokazuje interes za umjetnost, a i često je na hrvatskoj obali, znati što učiniti s kiparskim djelom koje na tako dostojan način pokazuje velikog ruskog pisca. Doktor Tućan dodaje da su kod njega bili naši vodeći povjesničari umjetnosti koji su se divili skulpturi: duga, prošarana brada književnika, visoko čelo, pomalo mrgudan izraz lica i prodorne oči.
Portret je biografija
Skulptura je visoka 57 centimetara. Jedan njezin odljev mogli smo vidjeti i na izložbi “Vanja Radauš - Portreti” koju je u galeriji Antuna Augustinčića, na proljeće i ljeto 2010. godine, bio priredio povjesničar umjetnosti Davorin Vujčić. “Vanja Radauš izveo je sredinom 1950-ih godina i dosad slabo poznat, ali vrlo dobar portret F. M. Dostojevskog”, piše u katalogu Vujčić.
U razdoblju kad je nastala skulptura Dostojevskog, Radauš (Vinkovci, 1906 - Zagreb, 1975) odmiče se od socrealističke skulpture i radi intimističke portrete: portretira svoju majku, kćer...
Temi portreta nije olako pristupao. “Portret je u izvjesnom smislu biografija čovjeka”, rekao je jednom prilikom.