Politika je, kako se obično kaže, prljavi posao, a oni koji u nju uđu puni iluzija, u pravilu izađu deziluzionirani i gorki. Priču o tome kako realpolitika skrši idealiste filmovi i proza ispričali su dosad desetke puta, no kao da ta tipska situacija za svaku generaciju ima novu svježinu i aktualnost.
Preliminarni izbori
Tako je i 68. venecijanski filmski festival prvog dana donio film koji tu priču priča nanovo. Naslov tog filma je “Martovske ide”, a njegov režiser je George Clooney.
Clooneyjeve “The Ides of March” - film koji je u srijedu otvorio 68. Mostru - događa se tijekom preliminarnih izbora za demokratskog kandidata za američkog predsjednika.
Uoči preizbora u Ohiju, sukobljavaju se dva pretendenta, iskusni, cinični Pullman, i mladi, lijepi, idealistički kongresman Morris (kojeg glumi sam Clooney). Glavni junak filma je Stephen, mladi voditelj Morrisove kampanje koji je fasciniran karizmatičnim političarem i vjeruje da Morris donosi potrebnu promjenu.
Jednog dana, Stephen dobije poziv od voditelja konkurentske kampanje (Paul Giamatti) koji mu nudi da pređe kod njih. Junakov nadređeni Paul ( Phillip Seymour Hoffman) već sam sastanak smatra znakom nelojalnosti i da mu otkaz.
Istodobno, Stephenu se za pomoć obrati mlada pripravnica u kampanji koju je kongresmen Morris jedne noći odveo u krevet, a sad joj treba 900 dolara za hitni abortus.
Teatarski tekst
Svjestan da bi afera mogla upropastiti kongresmena, Stephen joj daje novac, odvodi je u kliniku, ali je iste večeri nalazi u sobi mrtvu, overdoziranu lijekovima. Stephen uzima mobitel koji sadrži kompromitirajuće Morrisove pozive i počinje ucjenjivati bivše poslodavce.
Clooneyev film nastao je prema teatarskom tekstu “Farragut North” kazališnog pisca Beaua Willimona, a scenarij filma napisao je Grant Heslov (“Ljudi koji bulje u koze”), Clooneyjev stalni scenaristički suradnik po čijim je tekstovima Clooney režirao ili producirao niz zanimljivih političkih filmova. Mnogi od Clooneyjevih filmova (Ispovijesti opasnog uma, Syriana, Michael Clayton…) tematiziraju upravo one probleme kojima se bave i “Martovske ide”.
Angažirani liberal, sin političkog novinara koji je u kući odrastao uz politiku, Clooney se u svojim filmovima u pravilu bavi ljudima koji uzaludno nastoje sačuvati integritet u pokvarenom sustavu, te moraju birati hoće li biti ispljunuti ili iskvareni.
Naočit idealist
Jedan od takvih likova je i Goslingov Stephen, samoljubivi, sujetni, naočiti idealist kojeg osjećaj da je izdan pretvara u mračnog osvetnika koji mentoru zabija nož u leđa. Kao što i sam naslov referira na Bruta i Cezara, tako je i Clooney Stephenu nastojao udahnuti nešto mitsko, vanvremensko, kao da je junak iz šekspirijanske drame, a ne iz političke drame tipa “Svi predsjednikovi ljudi”. Pomalo “talking head” film kojem se ipak vidi da je nastao po kazališnom predlošku, “Martovske ide” svejedno je dojmljiv i ni trenutka dosadan.
Osim Clooneyjeva filma, u srijedu su na Mostri prikazana i dva interesantna dugometražna dokumentarca.
Jedan od njih djelo je doajena američkog antropološkog dokumentarca Fredericka Wisemana koji u “Crazy Horseu” secira unutrašnji život najpoznatijeg pariškog glazbenog varijetea. “Vivas las Antipodas!” Rusa Viktora Kosakovskog putopisni je dokumentarac temeljen na domišljatoj premisi.
Rus je odlučio dokumentaristički usporediti dijelove svijeta koji su uzajamni antipodi (recimo, Patagonija i Šangaj, ili Havaji i Bocvana), usporedo prikazujući prirodu, društvo i ljude.