OMOGUĆAVA HT

13 TV LEGENDI U 'TELEVIZIJI BUDUĆNOSTI': U snovima nas je proganjalo veliko crveno oko sa starih televizijskih kamera koje su koštale kao 12 Mercedesa

    AUTOR:
    • Tomislav Kukec

  • OBJAVLJENO:
  • 20.06.2017. u 08:49

Prvi online dokumentarac možete pogledati na portalu Jutarnji.hr i u videoteci MAXtv-a

Kad su neki od naših najvećih TV zvijezda započinjali svoje televizijske karijere, televizijski prijamnici još su bili goleme, ružne kocke koje su u svijet emitirale crno-bijelu sliku, a da bi se tu sliku gledalo, u pravilu se trebalo odlaziti kod imućnijeg susjeda koji si je mogao priuštiti kupnju televizora.

- Kada bih sjela u studio, a to je tada bila sobica dimenzija 4x5 četvornih metara, u mene je bila uperena televizijska kamera, a na njoj ogromno crveno svjetlo. To svjetlo izgledalo mi je kao veliko crveno oko koje me gleda. Prestravilo me i čak mi se javljalo u snovima - govori Ksenija Urličić dok sjedimo u njenom vrtu u kojem legendarna televizijska urednica provodi umirovljeničke dane uzgajajući voće, povrće, ruže i začine.

Zagreb, 290517.
Goljak.
Snimanje dokumentarnog filma o televiziji u Hrvatskoj sa Ksenijom Urlicic.
Na fotografiji: snimanje.
Foto: Marko Todorov / CROPIX
CROPIX
 

Kuća bivše glavne urednice Zabavnog programa HRT-a bilo je jedno od brojnih mjesta na kojima je bio postavljen set za prvi hrvatski online dokumentarac “Televizija budućnosti”. Film je prikazan u nedjelju navečer istodobno na jutarnji.hr, MAXtv-u i Facebooku Jutarnjeg, a dosad ga je pogledalo više od 200 tisuća ljudi.

U dokumentarcu nagrađivanog redatelja Ivana Gorana Viteza, koji predstavlja Hrvatski Telekom u povodu lansiranja televizije nove generacije, prvi put u Hrvatskoj trinaest najvećih TV zvijezda govori o različitim fazama razvoja televizijske tehnologije kroz dosad nepoznate detalje iz svojih karijera te otkrivaju kako doživljavaju budućnost ovog popularnog medija.

Ksenija Urličić otkriva kako je tehnološki napredak zaslužan čak i za to što je danas - plavuša: bila je među televizijskim licima koja su se morala prilagoditi promjeni slike iz crno-bijele u kolor.

Plavuša zbog TV-a

- Tada su mi na televiziji rekli da bih “u boji” dobro izgledala kao plavuša. Pa sam to i učinila. Do danas sam ostala plavuša - ispričala je iz svojeg ružičnjaka redatelju Vitezu.

Na uredničkom mjestu u Zabavnom programu naslijedio ju je Mirko Fodor koji je ekipu filma “Televizija budućnosti” primio u pauzi snimanja novog serijala “Volim Hrvatsku”.

Zagreb, 290517.
HRT, Prisavlje.
Snimanje dokumentarnog filma o televiziji u Hrvatskoj sa Mirkom Fodorom.
Na fotografiji: Mirko Fodor.
Foto: Marko Todorov / CROPIX
CROPIX
 

- Brže to malo, ljudi, šminka me čeka - požurivao je dobro raspoloženi i vječno nasmijani Fodor filmsku ekipu. Na vratima studija čekala je, pak, ekipa od nekoliko desetaka statista unajmljenih za “Volim Hrvatsku”, koji su znatiželjno provirivali gledajući nastajanje dokumentarca.</li>

Fodor, inače profesor povijesti i matematike, ispričao je kako je gledanost pojedinih TV sadržaja nekad bila i nevjerojatnih 60 posto.

- Ali to je bilo samo zato što ljudi nisu imali izbora, bilo je to jedino na TV-u. Televizija se strahovito promijenila, emisije koje danas radimo sa 15 kamera nekada smo radili s jednom ili najviše dvije - govorio je Fodor, dodajući kako je gledateljima danas puno bitnija vrhunska kvaliteta slike i zvuka.

U zgradi HRT-a ekipu je dočekao i voditelj kultnog “Upitnika” Joško Lokas, ispričavši kako je prije točno dvadeset godina njegov kviz promijenio format kviza u Hrvatskoj jer je bio prvi interaktivni sadržaj koji je išao uživo te uz mnogo improvizacije.

 

- Tehnološke promjene omogućile su nam da svatko može svoj sadržaj, seriju, film ili nešto slično, emitirati na brojnim vodećim platformama, pa i mi producenti sada imamo šansu plasirati svoje sadržaje na veća tržišta - rekao je Lokas.

Njegov prethodnik, slavni voditelj Kviskoteke i drugih kvizova Oliver Mlakar, došao je u sekundu na vrijeme na dogovoreno mjesto snimanja. Iako, priznao je, to mu nije lako.

Zagreb, 290517.
Hrvatske bratske zajednice, NSK.
Snimanje dokumentarnog filma za Juatrnji.hr o televiziji, intervju s Oliverom Mlakarom. Foto: Ranko Suvar / CROPIX
CROPIX
 

Prva kamera

- Otkako sam u mirovini, nemam vremena ni za što - povjerio se u šali prije snimanja pa priznao da dane provodi uzgajajući pse i obilazeći brojne kinološke izložbe. Goran Milić na set je došao nedugo nakon povratka iz Sarajeva. Prisjetio se svojih početaka.

- Kamera s kojom smo na mojim počecima snimali sadržaj vrijedila je 40 godina moje plaće. Zarađivao sam 130 dolara mjesečno, dakle 1500 dolara godišnje, a kamera je koštala 60.000 dolara. Dakle, 40 mojih godišnjih plaća ili oko 12 Mercedesa. Danas kameru s puno boljom rezolucijom i boljih karakteristika kupite za cijenu jednog kotača tog Mercedesa - govori Milić, legendarni novinar, reporter i urednik koji je TV karijeru započeo 1970.

Probni program televizije u Hrvatskoj počeo je 15. svibnja 1956. kada se obilježavala 30. godišnjica Radio Zagreba reemitiranjem programa talijanske stanice RAI 1. Prvi živi prijenos 7. rujna 1956. bilo je otvorenje Zagrebačkog velesajma. Eksperimentalni program započinje s emitiranjem 29. studenoga 1956.

Šezdeset godina kasnije televizija i produkcija TV sadržaja disruptirana je novim tehnologijama koje su dramatično promijenile navike gledatelja: prema istraživanju agencije za istraživanje tržišta Hendal, provedeno na uzorku od 1000 ispitanika, čak dvije trećine gledatelja, pogotovo onih mlađih, od 15 do 29 godina, televizijski i videosadržaj više ne gleda na televizorima, nego na smartphoneu, tabletu ili laptopu. Uz to, više od trećine gledatelja prati TV sadržaj izvan svojih domova, a svaka peta osoba prati ga i u hodu. Posve je jasno kako je prošlo vrijeme sjedenja na kauču, gledanja u “kutiju” i iščekivanja nove epizode omiljene serije.

- Danas je sve mnogo brže, svi su u mogućnosti javiti se uživo sa svih strana svijeta. Valjda zato i jesu svi stalno uživo - kaže Milić dok sjedimo na setu dokumentarca.

Zagreb, 070617.
Urednik i novinar Goran Milic fotografiran na setu dokumentarnog filma o buducnosti televizije.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
 

Osim što su tehnološke inovacije unaprijedile vizualnu kvalitetu videa kao sadržaja, učinile su ga i dostupnijim i bogatijim. Umjesto jednog ili dva programa, korisniku je sada na raspolaganju na stotine kanala različitog sadržaja.

Istančaniji ukus 

To je rezultiralo, ispričali su sugovornici “Televizije budućnosti”, puno istančanijim okusom publike.

Robert Knjaz, poznati televizijski voditelj i autor mnogih filmova i TV serijala, ekipu je ugostio u svojem domu na Jarunu. Inzistirao je na tome da svi prije ulaska u stan skinu cipele. Tako su se kamere, rasvjeta i mikrofoni, kao i televizori - rekviziti na setu - nosali uokolo u šarenim čarapicama, a kao da im nije dosta smjestio, Knjaz je na ekipu na izlasku s prvog kata u šali bacio kantu vode.

- Danas se teže izdvojiti iz mase nego prije jer je sadržaja mnogo više - rekao je Knjaz u onih nekoliko ozbiljnih trenutaka na setu.

Zagreb, 310517.
Jarun.
Snimanje dokumentarnog filma o televiziji u Hrvatskoj sa Robertom Knjazom.
Na fotografiji: Robert Knjaz.
Foto: Marko Todorov / CROPIX
CROPIX
 

Zbog sve šireg sadržaja gledatelji mogu, lakše nego ikad prije, gledati samo ono što ih zanima, a prestati gledati ono što ih ne zanima. Najpoznatiji hrvatski TV meteorolog Milan Sijerković opisao je svoje početke, u vremenima kada prognoza nije bila dostupna jednim dodirom na telefonu.

- Upravo sam govorio da je u Zagrebu lijepo i sunčano, kada mi je s druge strane Gordana Boneti počela nešto mahati. Podizala je ruke, mislio sam da joj je pozlilo. Onda sam začuo zvuk, štropot i shvatio sam da vani pada tuča - ispričao je Sijerković redatelju Vitezu.

Kako bi otkrili razlike između televizije prije i sad, Vitezova ekipa obišla je i još jedan relikt prošlosti - televizijski servis čiji je vlasnik jedan od posljednjih TV servisera u zemlji pa i sam priznaje da radi posao koji odumire jer se televizori više - ne popravljaju.

Dostupnost TV sadržaja na različitim uređajima, poput pametnih telefona, tableta i prijenosnih računala, učinila je televizore manje potrebnima, a razvoj tehnologije dostupnijima pa ih je skuplje popravljati nego kupiti novi. Digitalna televizija gleda se brže, dinamičnije i lakše, u tramvaju, na kavi, pa čak i u - što je otkrio Đelo Hadžiselimović - u frizerskom salonu.

Zagreb, 050617.
Set dokumentarnog filma Hrvatskog telekoma i Hanza medie u kojem glavnu ulogu igra Djelo Hadziselimovic.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
 

- Sav taj izbor koji je pred nama doveo nas je u situaciju da mi i nemamo boljeg izbora nego gledati digitalnu televiziju - zaključuje Đelo Hadžiselimović.

Tko je sve u filmu?

Đelo Hadžiselimović, najpoznatiji hrvatski TV urednik, 38 godina radio na HRT-u

Zoran Vakula, glavni meteorolog HRT-a

Milan Sijerković, meteorolog, od 1968. radi na HRT-u i Novoj TV

Goran Milić, novinar, reporter, urednik od 1970.

Robert Knjaz, TV voditelj i autor više od 20 tv serijala i filmova

Oliver Mlakar, TV voditelj, više od 40 godina vodio najpopularnije kvizove, festivale i zabavne emisije

Tarik Filipović, glumac i TV voditelj s više od 30 filmskih, TV i voditeljskih uloga

Joško Lokas, TV producent i voditelj kvizova

Ksenija Urličić, bivša glavna urednica Zabavnog programa HRT-a i TV voditeljica

Daniela Trbović, TV voditeljica od 1989.

Mirko Fodor, TV i radijski voditelj

Mićo Dušanović, sportski komentator, prenosio više od 5 tisuća sportskih događaja

Željko Vela, 19 godina bio je sportski komentator na HRT-u i Novoj TV

 

Film u produkciji Hanza Medije i HT-a

Budućnost je stigla. Dvoje od troje ljudi u Hrvatskoj televiziju gleda na mobitelu, tabletu ili laptopu. Kako je mobitel postao novi TV ekran, a tehnologija promijenila gledatelje, TV i filmsku industriju? Prvi online dokumentarac o budućnosti televizije, koji predstavlja HT, možete pogledati na jutarnji.hr i u videoteci MAXtv-a. Dokumentarni film nagrađivane filmske ekipe - redatelja Ivana Gorana Viteza, direktora fotografije Lutve Mekića, montažerke Antonije Mamić i autora specijalnih efekata Andreasa Čogelje - napravljen je u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i HT-a.

 

 

----------------------------------------------------------------------------------

Nova generacija televizije Hrvatskog Telekoma postavlja novi standard u iskustvu konzumacije TV sadržaja. Televizija je interaktivna, sve njene funkcionalnosti integrirane su na mobitelima, a novo sučelje korisnicima nudi jedinstveno TV iskustvo u potpunosti prilagođeno njihovim navikama. MAXtv To Go usluga ima snimalicu, videoteku i pun spektar programa baš kao i MAXtv, korisnici dobivaju ukupno tri televizije, jer putem jednog računa mogu istodobno pratiti različite programe na IPTV-ju, smartphoneu i tabletu. Putem nadograđene aplikacije korisnici će mobitel moći koristiti kao daljinske upravljače za televizor, jednostavno prebacujući sadržaj s mobilnog uređaja na veći ekran. Osnova pokretanja nove usluge je paket s novim set top boxom koji dobivaju svi postojeći i novi korisnici.

Projekt je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatskog Telekoma, u skladu s najvišim profesionalnim standardima

Izdvajamo