PIŠE JURICA PAVIČIĆ

67. BERLINALE Smotra počinje filmom o Djangu, u glavnom programu najveća je atrakcija 'T2: Trainspotting', a u dječjem programu Hrvatska ima dva filma

Projekcijom biografskog filma “Django” o životu slavnog jazz gitarista Djanga Reinhradta, u četvrtak u Berlinu počinje 67. Berlinale, jedan od tri najvažnija europska filmska festivala, te festival s kojim po tradiciji počinje europska filmska kalendarska godina.

Premda se sve teže nosi s Cannesom koji je potpuno zadominirao festivalskim tržištem, i ovogodišnji Berlinale nosi puno atrakcija, a među njima su i novi filmovi Kaurismakija, Schlöndorffa, Sally Potter, Álexa de la Iglesije, te Brucea LaBrucea.

Berlinski festival već je 17 godina pod ravnanjem programskog direktora Dietera Kosslicka, koji je tijekom svog mandata izrazito ojačao sajamski, poslovni i obrazovni segment festivala. Istodobno, Kosslick je već dulje vrijeme dosta kritiziran zbog programske politike, pogotovo natjecateljskog programa.

Pomicanjem Oscara u veljaču Berlinale je izgubio poziciju festivala za oskarovske europske pretpremijere, a veliki dio režisera nesklon je film dati u Berlin jer čeka prestižniji, proljetni Cannes. Stoga se Berlinale nerijetko mučio s glavnim programom, te ulazio u kompromise ne bi li napučio crveni tepih makar kakvim zvijezdama.

Istodobno, Berlinale se može podičiti sjajnom sinergijom s gradom, daleko najfilmofilskijom atmosferom, a sporedni programi - pogotovo Forum - izuzetno su bogati. Upravo tu zadnjih su godina nerijetko igrali i naši filmovi.

'Mladi Marx'

 

Ono što na prvi pogled upada u oči u programu 67. Berlina jest veliki broj biografskih filmova. Festival tako otvara “Django” Étiennea Comara, film koji se bavi sudbinom Djanga Reinhardta u 2. svjetskom ratu, razdoblju kad se slavni gitarist kao Rom nalazio na udaru nacističkih rasnih zakona, ali su Nijemci istodobno pokušavali koristiti njegovu muzičku popularnost. Poznati holivudski glumac Stanley Tucci u Berlinu se predstavlja kao režiser, i to biografskim filmom “Final Portrait” o Albertu Giacomettiju. U programu je - ali izvan konkurencije - i biografski film “Mladi Karl Marx” koji potpisuje haićansko-američki filmaš Raoul Peck, kao i film o Masaryku Čeha Juliusa Ševčika. Na koncu, tu je i dugometražni biografski dokumentarac o Josephu Beuysu koji potpisuje njemački redatelj Andres Veiel.

Što se glavnog festivalskog programa tiče, on se ove godine sastoji od 24 filma, od kojih 18 konkurira za nagrade. Od atrakcija glavnog programa, bez sumnje je najveća “T2: Trainspotting”, dugo očekivani nastavak đankerskog klasika 90-ih. Nakon četvrt stoljeća, “T2” je okupio istog režisera (Danny Boyle), istog scenarista (Kevin MacDonald), te četvoricu glavnih glumaca u sasvim novom zapletu, nevezanom za prozu Irvinea Welsha.

Nastavak kultnog 'Trainspottinga' je glavna atrakcija festivala

U glavnom je programu i kultni finski postmodernist Aki Kaurismaki čiji film “Druga strana nade” za junaka ima sirijskog izbjeglicu. Tu je i još jedan kultni žanrovski postmodernist - Bask Álex de la Iglesia. U Berlinu će igrati njegov film “Bar” o skupini gostiju uličnog bara koji se nađu zabarikadirani kad se ispostavi da tko god iziđe kroz vrata strada od metka u glavu. Zvuči pomalo bunjuelovski, kao “Anđeo uništenja”.

 

U programu su s novim filmovima i dvije izuzetne redateljice. Britanka Sally Potter konkurira za nagradu crno-bijelim komornim trilerom “The Party”, a Poljakinja Agnieszka Holland se nakon dugog i izvanrednog razdoblja rada na HBO tijekom kojeg je režirala neke bitne TV serije (“Treme”, “Gorući grm”) sad vraća kino filmu. Njen film “Trag lovine” je adaptacija vrlo dobrog kriminalističkog romana “Tjeraj svoj plug preko mrtvačkih kostiju” književnice Olge Tokarczuk.

Od istaknutih imena europskog art-filma, tu je još i Volker Schlöndorff koji u filmu “Povratak u Montauk” opet adaptira švicarskog književnika Maxa Frischa, po čijem je romanu svojedobno snimio “Homo Faber”. Na koncu, tu je i Talijan Luca Guadagnino, no njegova drama “Zovi me svojim imenom” ne konkurira za nagrade, jer je već premijerno igrala na Sundanceu.

U programu će se naći i pokojni, tragično preminuli genijalni austrijski dokumentarist Michael Glawogger. Nakon što je 2014. tijekom snimanja u Liberiji naglo umro od malarije, njegova je montažerka posthumno složila redateljev materijal i predstavlja ga u Berlinu pod naslovom - “Bez naslova”.

Jedan od zanimljivih kurioziteta bit će i film “Mizandristi” kanadskog kultnog, queer alternativca Brucea LaBrucea. U njegovom novom filmu, tajna feministička ćelija namjerava svrgnuti muškarce i zavesti globalnu vladavinu žena.

Otkad su se Oscari premjestili u veljaču, Berlin se dosta muči s američkim programom pa je tako i ove godine. U borbi za nagrade je tako samo jedan US-film - komorni triler “Večera” Orena Movermana s Richardom Gereom, Rebeccom Hall, Steveom Cooganom i Laurom Linney u glavnim ulogama.

Izvan natjecateljskog segmenta, atrakcija je bez sumnje europska premijera “Logana” Jamesa Mangolda, novog odvjetka Marvelove X-Men franšize.

Za razliku od posljednjih nekoliko velikih festivala, Hrvatska ove godine u Berlinu neće imati dugometražni film. Bit ćemo prisutni samo u dječjem programu Generation u kojem će igrati dva naša kratka filma - “U plavetnilo” Dubrovkinje Antonete Alamat Kusijanović, te animirani film “Ježeva kuća” Eve Cvijanović.

 

Nakon pauze od četiri godine, dugi će film u Berlinu zato imati Srbija. U programu Panorama igrat će “Rekvijem za gospođu J.”, drugi film Beograđanina Bojana Vuletića, s Mirjanom Karanović u glavnoj ulozi.

Izdvajamo