PIŠE JURICA PAVIČIĆ

BRUNO GANZ Čovjek koji je najbolje filmski utjelovio Hitlera

screenshot YouTube

 

Ganz kao Adolf Hitler postao je od 2004. do danas jedna od najkorištenijih podloga za internetsku satiru i memove

Jedan od paradoksa karijere Bruna Ganza je to što ga slavnim nisu napravili filmovi, ili barem samo filmovi. Kod mlađe publike nakačene na internet Ganz će ostati upamćen ponajviše kao glas i lice iz internetskih mema.

Bijesni monolog iz filma "Hitler - konačni pad" u kojem Ganz kao Adolf Hitler prsi svoje suradnike postao je od 2004. do danas jedna od najkorištenijih podloga za internetsku satiru i memove. Preko tih memova, Ganzovo su lice i glas upoznali i oni koji možda nikad ne bi zagazili u kino gledati ozbiljne germanske art-filmove.

Bruno Ganz - čovjek koji je najbolje filmski utjelovio Hitlera - više nije među nama. Jedan od najprepoznatljivijih glumaca "novog njemačkog filma“, čovjek koji je glumio u ključnim filmovima Wima Wendersa, Erica Rohmera i Wernera Herzoga, umro je u petak u 77. godini u Wädenswilu u rodnoj Švicarskoj. Umro je od raka crijeva ne dočekavši svoj posljednji film, "Radegund" Terrencea Malicka.

Bruno Ganz rođen je 1941. u Zürichu. Glumiti je počeo u 60-ima, i to ponajviše u kazalištu, gdje je njegova karijera vezana uz rad režisera Clausa Peymana i Petera Steina. Već 1973. dobiva nagradu za glumca godine njemačkog teatarskog časopisa Theater Heute.

U film Ganz ulazi sporije, a prvu važnu ulogu daje ma francuski klasik Eric Rohmer u svojoj "Markizi O" (1976). Iduće godina Wim Wenders - čovjek s kojim će ostati neraskidivo profesionalno povezan - Ganzu daje jednu od dvije glavne uloge u "Američkom prijatelju", adaptaciji "Ripleyeve igre" Patricije Highsmith. Godine 1979. Ganz će glumiti u još jednom nepoderivom klasiku novog njemačkog filma. U "Nosferatuu - fantomu noći" glumit će Johnatana Harkera, glavnog junaka Stokerovog romana o Drakuli.

Filmska uloga po kojoj će Ganza filmofili možda najviše pamtiti je ona nevidljivog besmrtnog anđela koji poželi imati smrtni, senzualni život u "Nebu nad Berlinom", najpoznatijem i najpopularnijem Wendersovom filmu. Ganz će se pojaviti i u nastavku tog filma "Daleko, tako blizu" (1993).

 

U nastavku karijere glumio je i u paneuropskim produkcijama poput "Žene kojoj sam čitao" (2008, Stephen Daldry), i u holivudskim filmovima, ali i u Italiji, Francuskoj. Kasniju karijeru ipak mu obilježiti u memovima ovjekovječena uloga Hitlera u "Konačnom padu" Olivera Hirschbiegela. Danas - kad se tu ulogu uglavnom zna preko satiričkih nadogradnji - treba se prisjetiti da je zapravo riječ o iznimno ozbiljnom i izvanrednom filmu koji se manje bavi Hitlerom, a više činjenicom da su se Nijemci slijepo uzdali i vjerovali u vođu čak i onda kad je bilo jasno da je potpuno pomračen i odlijepio od stvarnosti. Hitler je važio za povijesni lik kojeg je jako teško glumiti, jer je s njim lako izvrći u karikaturu. Unatoč tome što mu po staturi i izgledu nije nimalo nalikovao, Ganz ga je fizički, verbalno, gestualno i karakterno frapantno skinuo, odigravši ulogu prema kojoj će se mjeriti svi bivši i budući audiovizualni Hitleri.

 

Pretposljednju ulogu odigrao je prošle godine u Von Trierovom groznom trileru o serijskom ubojici, gdje glumi Vergea, Von Trierovu varijaciju Vergilija. Posljednju - u nedovršenom filmu "Radegund" Terrencea Malicka - nije doživio vidjeti na platnu.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo