'BOLJI ŽIVOT' NA TV-u

Dilema pred gledateljima: Večer s turskim sultanom ili s obitelji Popadić?

Može li serija “Bolji život” danas osvojiti Hrvatsku, kao što je u prvoj polovici 1987. na prepad zavladala malim ekranima čitave Jugoslavije? Sudeći po vrlo dobrom rezultatu koji je prva epizoda postigla u ponedjeljak uvečer na Domi TV, rezervnom kanalu Nove TV (gledanost njihovih programa rijetko kad dostigne dva posto, a “Bolji život” je imao izvrsnih 4,7), možda i može. Osim toga, ne treba zaboraviti da joj je izravni protivnik ekstremno popularni “Sulejman veličanstveni” na RTL-u.

Jugonostalgija zbilja čini čuda. Kritičnijeg gledatelja zasigurno je zasmetao neugledan smeđkasti ton fotografije u prvoj epizodi, ružan socijalistički štih scenografije, no sve je to valjda dio šarma za one koju se upuštaju u ovu pustolovinu. Tako je bilo nekad, vrijedi se podsjetiti kako se živjelo u predvečerje raspada Jugoslavije! Nije baš lako snalaziti se u običajima onoga vremena, pogotovo kada se spomene razlika u starim i novim dinarima, ali treba se malo pomučiti da bi se uživalo u donedavno zabranjenom voću. Uostalom, štošta toga isto je kao i danas. I nekad se živjelo na kredit, plivalo u dugovima i kupovalo stvari koje si inače ne bismo smjeli priuštiti.

Kruna bogatog opusa

“Bolji život” kruna je bogatog televizijskog opusa Sinjanina Siniše Pavića (supotpisao ju je - kao i mnoge druge serije - sa suprugom Ljiljanom), bila je to dramska serija koja se emitirala jednom tjedno, nipošto sapunica (toga u bivšoj Jugoslaviji još nije bilo), međutim, u zapletima ima poprilično “sapunskog” duha, što je valjda i privlačilo gledatelje. Iako se bračni par Pavić bavio životom jedne beogradske obitelji srednje klase (suprug je direktor manjeg poduzeća, žena mu je profesorica latinskog, no troje odrasle djece u trenu im razgrabe mjesečne plaće), strogo je pazio na to da serija može podjednako dobro funkcionirati kako u Ljubljani tako i u Skopju. Na kazališnoj audiciji recitiraju se ulomci iz “Gospode Glembajevih”, dostavljač tepiha je Albanac i tako unedogled: obitelj Popadić nije smjela biti srpska, morala je biti univerzalna jugoslavenska obitelj. Pavići su majstori socijalnih kontrasta: glava obitelji Dragiša zvani Giga Moravac ( Marko Nikolić) podrijetlom je sa sela, ali se marljivošću vinuo do sadašnjeg položaja, dok mu je supruga ( Svetlana Bojković) iz stare beogradske loze, koja se još kao curica navikla na izobilje, no sada bijedno zarađuje i zapravo je ovisna o mužu: ipak, nikad ne zaboravlja napomenuti da žive u vrlo lijepom stanu njezinih roditelja, od kojih su naslijedili i klavir, samo što nemaju novaca da ga uštimaju. Diskretni nagovještaji o pravom stanju u zemlju naziru se iz činjenice što im je najstariji sin ( Boris Komnenić) već godinu dana nezaposlen (diplomirani je pravnik), što se nemilice zakašnjava na posao i što u školama vlada manje-više anarhija.

Iako glavne uloge igraju poznati beogradski glumci (tu su još Dragan Bjelogrlić, Lidija Vukičević, Gorica Popović i mnogi drugi), ipak se često zvalo u ekipu i hrvatske kolege: dobro, Milan Štrljić tada je živio u Beogradu, povremeno i Mira Furlan, no Sven Lasta, Boris Dvornik i Semka Sokolović bili su pravi gastarbajteri. Siniša Pavić taj je oprobani štos prakticirao još dok je surađivao u velikom hitu “Pozorište u kući” s početka 70-ih.

Uzbuđenja i atrakcije

Od 1987. do 1991. snimljene su 82 epizode, a posljednja je emitirana u lipnju potonje godine, kada je Jugoslavija postupno prestajala postojati. Ipak, legenda o seriji koja je postala zaštitnim znakom ušminkane socijalne zbilje nije izgubila na privlačnosti. Gledati “Bolji život” ili “Sulejmana veličanstvenog”? Odlučite sami, no upozoravam da prave atrakcije i uzbuđenja u proizvodu nekadašnje Televizije Beograd tek predstoje.

5 srpskih serija koje predlažemo za otkup

Salaš u Malom Ritu

Možda najbolja jugoslavenska serija. Režirao ju je naš Branko Bauer, scenarist je Arsen Diklić, a u glavnim ulogama su Slavko Štimac, Miodrag Radovanović i Slobodan Perović. Iznimno sugestivan prikaz rata u Vojvodini.

Pozorište u kući

Kasnije prerade nisu bile nešto, no original Novaka Novaka i Siniše Pavića prvi je uspjeli jugoslavenski “sitcom”. Đuza Stojiljković, Stanislava Pešić, Ljiljana Lašić i Dragutin Dobričanin u glavnim su ulogama.

Grlom u jagode

Serija Srđana Karanovića i Rajka Grlića i danas uživa kultnu reputaciju, a bavila se mladim ljudima koji najradije ne bi nikad odrasli. Miki Manojlović, Bogdan Diklić i Aleksandar Berković potvrdili su u njoj svoj izniman talent.

Sivi dom

Sugestivna dramska serija o mladima koji sazrijevaju u popravnom domu bila je među najvećim uspjesima TV Beograd ‘80-ih. U glavnim ulogama su kasnije zvijezde Žarko Laušević, Mirjana Joković i Branislav Lečić.

Otpisani

Serija o nepostojećim podvizima ilegalaca u okupiranom Beogradu izazvala je mnoštvo podsmjeha povjesničara, no bio je to pop “trash” za široku publiku. Dragan Nikolić, Miki Manojlović, Aleksandar Berček i Voja Brajević njezine su zvijezde.

Izdvajamo