Početkom ’70-ih mladi kolekcionar umjetnosti Glenn Bray u nekom je antikvarijatu u blizini Los Angelesa nabasao na neobičnu knjigu crteža. Bili su to nevjerojatno vješti crteži divlje imaginacije, čudan miks slavenske mitologije, meksičke i astečke ikonografije, koji su se komotno mogli uklopiti u tada bujajuću scenu underground stripa u Kaliforniji. Među tim crtežima bio je i iznimno dojmljiv, dijaboličan portret Kopernika. Bray je kupio knjigu i počeo je pokazivati prijateljima i znancima, razvivši gotovo nezdravu opsesiju umjetnikom čije je ime bilo Stanislav Szukalski.
Ubrzo je otkrio da genijalni umjetnik živi u blizini, u Granada Hils, zapadnom kraju doline San Fernando, u blizini Los Angelesa. Posjetio ga je i vrlo brzo se sprijateljio sa 80-godišnjim starčićem iskričavih plavih očiju koji je u anonimnosti živio sa svojom suprugom, nimalo ne sumnjajući u vlastitu umjetničku genijalnost. Bray je počeo dovoditi u posjet živahnom kiparu i slikaru i prijatelje, protagoniste lokalne umjetničke scene, među kojima je bio i George DiCaprio koji bi ponekad poveo i sinčića Leonarda.
Uskoro je Bray počeo snimati lucidnog Poljaka, a brojne snimke okosnica su dokumentarca “Struggle: The Life and Lost Art of Szukalski” redateljice Ireneusz Dobrowolski, koji su producirali sin i otac DiCaprio (potonji se i pojavljuje u filmu) i koji je od kraja prosinca dostupan na Netflixu.
Kako to već obično biva, pred nama se odvija priča veća od života. Mladi kalifornijski umjetnici zatravljeni nepresušnom energijom, erudicijom, a bome i logorejom karizmatičnog Poljaka, polako otkrivaju kako je nekada taj anonimni genijalac živio život velikog priznanja i slave, kako u SAD-u, tako i u rodnoj Poljskoj. No, istovremeno s danima ponosa i slave, razotkrivaju se mračne mrlje u biografiji Szukalskog preko kojih neki od njegovih obožavatelja ipak ne mogu prijeći.
Grčevita šaka
Skulpture i crteži Stanislava Szukalskog vrlo su dramatični, monumentalni i na trenutke posve nadrealistični. Sam dokumentarac nosi naziv jedne od njegovih najpoznatijih skulptura, prikaza grčevite šake iz čijeg se palca pomalja glava orla. Szukalski je rođen 1893. godine u poljskoj Warti, no kao dijete s majkom i sestrom odlazi prvo u New York, a potom u Chicago, gdje se obitelj pridružuje ocu. Bio je wunderkind, i kao 13-godišnji dječak počinje studirati kiparstvo, prvo u SAD-u, a poslije i u Krakowu. No, iz snimljenih razgovora doznajemo da je mladi genijalac u dubokom nesporazumu s bilo kakvim oblikom autoriteta te da nije volio oponašanje, kako prirode, tako ni drugih umjetnika. No, imao je, očito, ozbiljnih problema s egom jer se smatrao nasljednikom Michelangela i nitko mu, prema njegovu sudu, nije bio ravan.
Vrativši se iz rodne Poljske u Chicago, tamo postaje važan faktor na rastućoj umjetničkoj sceni. No, da bi se razmahala njegova imaginacija, kreacija i ego, ipak je bila potrebna rodna gruda. Krajem ‘20-ih godina prošlog stoljeća osniva umjetničku skupinu Pleme rogatog srca koja inspiraciju traži u paganskoj, pretkršćanskoj Poljskoj.
No, njegova nacionalistička renesansa događa se nekoliko godina kasnije, kad se na vladin poziv vraća u Poljsku i zanosi stvaranjem nove, velike nacionalne umjetnosti. Dobiva golemi atelijer u središtu Varšave i radi monumentalne skulpture, među kojima je i kip Boleslava Hrabrog, prvog poljskog kralja. Zanesen nacionalističkom ideologijom postaje agilni antisemit i piše dramu “Krak” koja je bila antisemitska alegorija. Ne skriva fascinaciju fašističkom ideologijom, radi nacrt za spomenik Mussoliniju, a njegova umjetnost zaokuplja pozornost nacista. Tako u dokumentarcu govori o tome da su mu Nijemci naručili spomenike Hitleru i Göringu. No, njegova vizija novog njemačkog vođe - a zamislio ga je poput balerine - ipak nije prošla kod nacista u susjedstvu.
O antisemitizmu Szukalskog u dokumentarcu govori Timothy Snyder, povjesničar s Yalea, čije su knjige “O tiraniji” i “Krvava prostranstva” s mnogo odjeka prevedene i u nas. Stručnjak za povijest istočne Europe 20. stoljeća, Snyder hladne glave pozicionira Szukalskog kao tek jednog od kotačića antisemitske histerije Poljske toga doba. No, s tim tamnim otkrićem nikako se ne može pomiriti, gledamo to u dokumentarcu, George DiCaprio. Pogotovo zbog toga jer je kiparev dobar američki prijatelj bio Ben Hecht, legendarni holivudski scenarist i novinar iz Chicaga, koji je vrlo lijepo pisao o svojem prijatelju. Hecht je bio Židov, štoviše cionist, i navodno ništa nije znao o antisemitskoj prošlosti svoga prijatelja.
Teorija zermatizma
U njemačkom bombardiranju Varšave 1939. godine posve će stradati atelijer Szukalskog s većinom njegovih djela. On se sa suprugom vraća u SAD i ostatak života provodi u Kaliforniji - koju naziva američkim Sibirom za umjetnike - radeći makete za neku lokalnu kompaniju. Nikad više nije doživio nikakvo javno priznanje. U komunističku Poljsku vratio se samo jednom - 1957. godine i kao nacionalist zauvijek ostao na lošem glasu.
No, njegova imaginacija nije mirovala. Njegovi američki prijatelji u dokumentarcu tvrde da se nakon rata odrekao antisemitske prošlosti i da je židovsku tradiciju afirmirao u svojoj umjetnosti. U drugom dijelu života razvio je teoriju zermatizma, tvrdeći da svi ljudi potječu s Uskršnjih otoka, tražeći iste simbole među različitim svjetskim kulturama. Tu sada genijalni umjetnik počinje nalikovati na jednog od gostiju emisija Krešimira Mišaka. Uglavnom, Szukalski je arhivirao u svome domu silne tomove svoje teorije o zermatizmu.
U dokumentarcu vidimo da su se o shrvanom umjetniku nakon smrti njegove žene brinuli njegovi američki prijatelji, a kad je umro 1987., cijelu je svoju ostavštinu ostavio kolekcionaru koji ga je i otkrio - Glennu Rayu. On je pak sa skupinom umjetnika iz Kalifornije otišao na Uskršnje otoke i tamo su prosuli pepeo poljskog umjetnika i njegove supruge.
Dokumentarac je bacio svjetlo na jednog manje poznatog umjetnika koji je u biografiji utjelovio mnoge kontroverze europskog 20. stoljeća. No, priča o Szukalskom fino je izbalansirana, a ostavljeno je gledateljima da sami donesu sud o, jedni će reći genijalnom, a drugi možda ludom umjetniku. A Leonardo DiCaprio danas je na glasu kao agilni kolekcionar djela tog donedavno posve zaboravljena kipara.