NEOČEKIVANO

GLEDATELJI HIT-SERIJE U ŠOKU ZBOG MIRE FURLAN! Kako se glumica iz vremena novog vala našla u dramatičnom početku nove sezone Crno-bijelog svijeta

    AUTOR:
    • Nenad Polimac

  • OBJAVLJENO:
  • 09.01.2019. u 23:15

 

Ovakav početak nije imala nijedna HRT-ova serija. Iako je druga sezona “Crno-bijelog svijeta” radnjom završila negdje u ljeto 1982., prva scena treće sezone odigrava se u proljeće 1984. i baš se po zbivanjima ne nadovezuje na ono što smo dosad gledali.

Što se zbiva

Osim toga, fotografija je crno-bijela, tako da uvod još više odudara od serije na koju smo navikli. To je, međutim, tek prvo iznenađenje, nakon toga kreće novi ulomak, ovaj put ima nešto malo kolora, ali je potpis “početak devedesetih”. Što se zbiva s našim junacima na početku Domovinskog rata? Žacu (Karlo Maloča) je tata Jura (Sreten Mokrović) namjestio studij u inozemstvu i vozi ga preko granice, prije no što mu stigne poziv za regrutaciju. Kaže: “Ovi naši nemaju oružja ni za ove što su se dobrovoljno prijavili, a kamoli još za tebe”. Žac, koga sada zovu Željko i ima već šminkersku bradicu, nije oduševljen, upravo je doznao da je njegov prijatelj Dario Panker poginuo negdje kod Okučana i radije bi se pridružio svojim vršnjacima na fronti nego bježao od rata. Žungul (Slavko Sobin) pak ima obiteljskih problema, kući mu se vratio otac, major Kurtela (Stojan Matavulj), i igra se pištoljem prijeteći da će si oduzeti život. Sin mu savjetuje da se pridruži Hrvatskoj vojsci, no otac je skeptičan, više je razočaran time što mu u JNA nisu govorili istinu što namjeravaju poduzeti. Iz sobe se čuje pucanj, ali ne znamo što se zapravo dogodilo.

 

A Mira Furlan?

Kipo (Filip Riđički) želi izvještavati s ratišta, ali ga ne puštaju dalje od press centra u Sisku, jer je tamo previše opasno: već su neki strani novinari poginuli. Na terenu susreće Dominika (Franjo Kuhar), koji je očito među dobrovoljcima, i zadovoljan je time. Kipo koristi priliku i prošverca se u sanitetski kamionet, tako da će se ipak probiti do prve linije bojišnice. U najprovokativnijoj situaciji zatekla se Una (Kaja Šišmanović), ona se upravo vratila iz Beograda, što joj u njezinoj matičnoj kući Hrvatskom narodnom kazalištu izrazito zamjeraju.

Izvrstan štos

Dobila je otkaz, vratili su joj radnu knjižicu, a njezin lik i situacije koje prolazi očito su zasnovani na sudbini Mire Furlan. Kad poslije kod kuće sprema stvari, među kojima je i Zlatna arena iz Pule (Furlanica ih je dobila dvije tijekom osamdesetih), razgovara s majkom Jagodom (Anica Dobra) i obavještava je da se vraća u Beograd, jer za nju u Zagrebu više neće biti predstava.

Jagoda, koja je u Beogradu uz bolesničku postelju svog oca (Voja Brajović), lamentira: “Gde ćemo sada mi koji ne spadamo više nigde”.

Dio iz devedesetih je izvrstan i šteta je što se na njega serija više neće vratiti, to je poput posebnog dodatka, koji treba proširiti perspektivu gledatelja na glavne junake i vrijeme u kojem žive.

S onim prvim dijelom iz 1984. “Crno-bijeli svijet” će se zaokružiti u posljednjim epizodama treće sezone, međutim, mi bismo radije da serija ide dalje i da doznamo kako se završio onaj intrigantan umetak i kako se veselo razdoblje novog vala prometnulo u nešto puno mračnije.

 

Kako su vremenske skokove izveli u “Lostu” i “Breaking Badu”

Vremenski skokovi u radnji gotovo da su omiljeni narativni alat u nekim od najpoznatijih serija današnjice. Danas već kultna TV serija “Lost”, koja se krenula 2004., možda je i najbolji primjer jer je prve tri sezone tzv. flashbackove koristila kao glavne pokretače radnje. Dakle, u njoj se avion sruši na napušteni otok, a nesreću preživi 72 putnika. Za 15 glavnih likova scenaristi su koristili stalne vremenske skokove u prošlost kako bi objasnili tko su zapravo oni, njihove motive i razloge za stvari koje su radili na otoku nakon nesreće. Producenti su na kraju treće sezone izveli jedan od najboljih preokreta u povijesti TV serija, jer taman kad su se gledatelji navikli na flashbackove, ispostavilo se da su ih scenaristi zavarali i potiho uveli i tzv. flash-forwarde, odnosno vremenske skokove u budućnost tih likova, iz kojih se dalo zaključiti da će se s otoka na kraju izvući. Skokovi su korišteni i u hvaljenom “Breaking Badu”, gdje se u zadnjoj sezoni priče o usponu i padu srednjoškolskog profesora koji postaje šef narkokartela miješala radnja iz sadašnjosti i budućnosti, da bi se u zadnjoj epizodi sve spojilo u smisleni kraj. Neki su išli i dalje: SF serija Fringe skakala je čak 24 godine u budućnost. Tek treba vidjeti što će za konačni rasplet “Crno-bijelog svijeta”, koji se događa u šarenim osamdesetima, značiti pogled u mračne devedesete. S obzirom na naznake ružnog kraja za neke od junaka (tko je koga ubio ili ranio, Slavko Sobin oca ili obrnuto npr) može se očekivati da je scena iz budućnosti pokazana s namjerom da gledateljima da punu sliku života svojih junaka. Jedno je sigurno: likove ćemo sada promatrati u drugačijem svjetlu. (tn)

Skoro 300 tisuća ljudi gledalo je prvu epizodu

Nova, 3. sezona popularne hrvatske dramske serije „Crno bijeli svijet“, koju je Hrvatska radiotelevizija jučer premijerno prikazala u udarnom terminu u 21 sat na svom Prvom programu, imala je odličan ulaz te ju je gledalo gotovo 100.000 ljudi više od prve epizode prošle, druge sezone.

Ovu  epizodu “Crno bijelog svijeta” epizodu gledalo je 281.183 gledatelja, odnosno 7,2% opće populaicje (AMR), dok je prva epizoda prethodne sezone, emitirana 23. prosinca 2016. godine, imala gledanost od 188.764 ljudi, odnosno 4,6% AMR-a.

 Pored toga, nova sezona ove hit serije imala je također i veći udio u gledanosti (SHR), te je sinoćnja epizoda imala SHR od 15,1%, dok je početak druge sezone ostvario SHR od 10,4% posto.

 Osim na HTV1, serija „Crno bijeli svijet“ jučer je prvi put istodobno emitirana i na Trećem programu s odgodom od 10 minuta u odnosu na HTV1, i to prilagođena za osobe oštećena vida (u audio-deskripciji - AD), putem koje ju je pratilo gotovo 50.000 ljudi. Slijedeća je na rasporedu u istom terminu slijedećeg ponedjeljka i na Prvom i na Trećem programu. (jl)

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo