LJUBAV PREMA FILMSKOJ GLAZBI

International Sound & Film Music Festival u Rovinj dovodi sina Clinta Eastwooda i dobitnika tri Oscara

Kyle Eastwood, son of the U.S. actor Clint Eastwood, plays his double bass in a San Sebastian theatre late July 22. Eastwood and his band performed in the 34th San Sebastian Jazz Festival.
SP/KM - RTRQMA7
REUTERS

Iako se smatra prvenstvo vizualnim medijem, zvuk je od samih početka bio dio filma. Pijanisti su pratili projekcije nijemih filmova da bi ih kasnije zamijenili cijeli okrestri s pravim pravcatim kompozicijama skladanima specifično za takav način prikazivanja filmova. Razvoj tehnologije snimanja i reproduciranja zvuka pomogao je potpunom spajanju ove dvije umjetnosti, a kad je 1927. godine 'Pjevač jazza' s Alom Jolsonom u glavnoj prvi put progovorio, počela je borba za uši gledatelja diljem svijeta.

'Od najranijih dana mi je kao filmofilu zvuk bio iznimno značajan. Bio mi je važniji čak od same slike i to mi je došlo nekako prirodno', kaže Ozren K. Glaser, umjetnički ravnatelj International Sound & Film Music Festivala koji u nedjelju počinje u Rovinju. Glaser kaže da mu uživanje u filmskom zvuku i glazbi došlo prirodno i da je gledanje filmova u kinu pomoglo produbljivanju te ljubavi iz godine u godinu. 'Kako je vrijeme prolazilo tako sam se sve više interesirao oko filma i elemenata koji ga sačinjavaju. Fasciniralo me koliko je zvuk na filmu kompleksan i bitan', dodaje Glaser.

Premda je glazbu osjećao intuitivno od samih početaka kada je počeo gledati filmove, Glaser kaže da se točno sjeća trenutka kada je njegovo uživanje u filmskoj glazbi postalo nešto više od samo doživljaja. 'Točno se sjećam prve filmske glazbe koja je na mene ostavila neizbrisiv trag. Bilo je 1997. godine i to je bio moj prvi CD s filmskom glazbom koji sam kupio. Riječ je o glazbi iz Titanica Jamesa Camerona, glazbi koju je skladao James Horner', priča mi Glaser. 'Film mi je u cjelini bio sjajan, ali upravo me ta glazba potaknula da se počnem i sam aktivno baviti njome. Titanic me motivirao da krenem u filmsku glazbu.

 

Glaser je dodao da je putem Hornerove glazbe učio o skladanju. Slušajući CD gotovo svaki dan učio je o instrumentariju, orkestru i zboru. 'Tri godine nakon toga u kina je stigao Gladijator Ridleyja Scotta. Nakon toga nije bilo povratka', kaže mi Glaser.

U početku neobjašnjivo, ali intuitivno osjećanje glazbe kod Glasera je vrlo brzo prerasla u ljubav, da bi poslije ta ljubav prema filmskoj glazbi i zvuku postao motivacija za pokretanje festivala posvećenog slavljenju, nagrađivanju i promišljanju skladanja za film i dizajniranju zvuka. 'International Sound & Film Music Festival nastao je kao moja želja da se osvjesti koliko je filmska glazba bitan element svakog filma', objašnjava Glaser. 'Ideja festivala je da se uz slušanje glazbe i raspravlja i promišlja o glazbi. Zato smo u cijeli događaj integrirali masterclass predavanja i panele. Htjeli smo stvoriti jednu manifestaciju koja bi obuhvatila sve ljude koji su u filmu u doticaju s glazbom.'

International Sound & Film Music festival (ISFMF) svoje je prvo izdanje doživio 2013. godine u Samoboru. 'Kada smo kretali, bio je to mali festival. Iz logističkih razloga nije mogao biti veći', pojašnjava Glaser. 'Ove smo godine u suradnji s partnerima iz Maistre, operativnim direktorom Goranom Fabrisom i predsjednikom Uprave Tomislavom Popovićem, manifestaciju premjestili u Rovinj. Na neki je način festival ponovno rođen.'

Na ISFMF-u se skladatelji mogu prijaviti sa svojim skladbama te se mogu natjecati u nekoliko kategorija. Posebne se nagrade dodjeljuju za skladbe za dugometražni film, dugometražni dokumentarni film, kratkometražni film te za miks zvuka i montažu, tj. dizajn zvuka. Ove se godine na festival prijavilo preko 400 kompozicija. 'Ljudi iz cijelog svijeta nam se javljaju jer žele sudjelovati na našem festivalu. Ujedno, sudjelovanje i natjecanje kod nas je mladim skladateljima i poticaj. Ljudima bude jako drago kada im javimo da su nominirani', kaže Glaser.

ISFMF, prema Glaseru, ispunjava i još jednu bitnu funkciju za skladatelje, a to je umrežavanje i stvaranje kontakata. 'Posljednjih nekoliko godina događa se prava mala revolucija u filmskoj glazbi. Demokratizacija je otvorila glazbu na filmu svima. Nikad nije bilo više mogućnosti. Istovremeno je ta ista demokratizacija povećala konkurenciju', kaže Glaser. 'Naš festival tu igra ulogu u promociji ljudi. Čovjek mora biti snalažljiv i mora biti probitačan. Nema formule za uspjeh, a na festivalu si povećavate mogućnost za probitak u karijeri.'

Za razliku od tradicionalnih filmskih festivala kojih u svijetu, prema nekim podacima, ima više nego što ima dana u godinu, festivala koji su posvećeni filmskoj glazbi na godinu se održava svega pet. 'Od tih je pet festivala četiri u Europi i jedan od ta četiri se održava kod nas. Zasićenost uobičajenih filmskih festivala donekle razvodnjava njihovu ulogu, izuzev naravno onih najvažnijih. Mali broj festivala doprinosi važnosti festivala posvećenih filmskoj glazbi', objašnjava Glaser.

Na festival Rovinju će tako ove godine doći nekolicina ljudi koji su značajni u svijetu filma. 'U goste nam dolazi Michael Minkler koji je radio na preko 200 filmova i dobitnik je tri Oscara uz 11 nominacija. On miksa zvuk na filmovima Quentina Tarantina i Ridleyja Scotta, radio je s Georgeom Lucasom, Francisom Fordom Coppolom i Oliverom Stoneom te se smatra jednim od najboljih majstora zvuka u Hollywoodu. Osim njega dolazi nam i Kyle Eastwood, sin glumca i redatelja Clinta Eastwooda koji je komponirao glazbu za nekolicinu njegovih filmova. On će na festivalu održati i koncert na kojem će svirati glazbu iz tih filmova.'

 

Glaser kaže da je njegova namjera da se probudi festivalska scena s ovim, jedinstvenim festivalom. 'Promocija filmske glazbe i zvuka nije jedina promocija koja se događa tijekom festivala. Tu se promovira i Hrvatska kao destinacija za ekskluzivne događaje na najvišoj mogućoj razini.'

Kako je Glaserova priča o glazbi počela u najmlađim danima sa gledanjem filmova i slušanjem glazbe koja ih je pratila, morali smo se dotaknuti aktualne situacije u filmskoj glazbi. 'Razvoj tehnologije u posljednjih 15 je godina ključan za razvoj filmske glazbe. Danas se s puno manjim budžetom mogu stvoriti više nego kvalitetni uvijeti za rad na filmskoj glazbi', kaže Glaser. 'Međutim, ta je demokratizacija neminovno doprinjela i tome da skladatelj jedni drugi kopiraju, odnosno, možda je bolje reći, nenamjerno zvuče slično.'

Krivo je vrijeme, kriva je tehnologija, kaže mi Glaser. 'Sampliranje, umjetna proizvodnja tema i lajtmotiva se toliko proširilo da se nešto pritom izgubilo u cijelom procesu', dodaje te izdvaja jednog skladatelja koji se može smatrati zaslužnim za promjenu pristupa filmskoj glazbi. 'Za to je djelomično kriv Hans Zimmer. Da se razumijemo, on je svakako jedan od najkreativnijih i najmaštovitijih skladatelja svih vremena. On je na neki način filmsku glazbu komercijalizirao. Njegove su skladbe toliko slušljive, primamljive da su ga svi počeli kopirati.'

Popularizacija Zimmerovog stila, dovela je do toga da sada cijela plejada kompozitora zvuči poput njega. 'Dogodi se da čujete neku glazbu i na temelju te prepoznatljivosti stila zaključite da se radi o Zimmeru, a glazbu je radio Steve Jablonsky ili Klaus Badelt, pojašnjava Glaser. 'Tako da kada me pitate koji su današnji trendovi u filmskoj glazbi moram reći da je to popularna filmska glazba. Premda legitiman takav pristup često vodi do zakržljavanja kreativnosti u filmskoj glazbi općenito jer svi rade ono što popularno.'

No, Glaser ističe da je upravo ta demokratizacija filmske glazbe, koja je umanjila ukupnu kreativnost komponiranja, istovremeno i otvorila vrata nekim atipičnim skladateljima. 'Primjer jednog takvog skladatelja je islanđanin Jóhann Jóhannsson. Kada biste čuli njegov rad ne biste rekli da ima neki prepoznatljiv stil kao što je to slučaj sa starim majstorima kao što su John Williams, James Horner, Jerry Goldsmith ili Ennio Morricone. Međutim, njegov je pristup inovativan. On na kreativan način pomiče granice filmske glazbe. Njegova skladba The Beast iz Sicarija Denisa Villeneuvea i ta filmska glazba u cjelini nešto najbolje što je u posljednje vrijeme napravljeno na filmu kada govorimo o glazbi. To je primjer filmske glazbe koja filmu daje potpuno drukčiju dimenziju.'

Prijavite se na portala Jutarnji.hr i ne propustite najnovije vijesti iz Hrvatske i svijeta

Izdvajamo