“Halla ide u rat”, film islandskog redatelja Benedikta Erlingssona o ženi koja ustaje protiv industrije aluminija, u srijedu je dobio nagradu LUX, kojom Europski parlament želi osnažiti europsku filmsku umjetnost, a ovih je dana prikazivan na Zagreb Film Festivalu na kojem je gostovala producentica Marianne Slot. Slot je vodila ovu francusko-islandsko-ukrajinsku koprodukciju.
“Halla ide u rat” još je jedan film s Islanda u kojem dominiraju široki kadrovi moćnog pejzaža; natrpan prirodom i ovcama te s ponešto ljudi koji - ovce nisu. Glavni lik je Halla, žena u pedesetima, odvažna na uvjerljiv, prirodan način, onako kako ljudi već budu hrabri kad im je do nečega silno stalo. Ono što Halla čini gledatelju pak učini da po izlasku iz kina povjeruje da hrabri, makar malobrojni, mogu - promijeniti svijet.
Učiteljica zborskog pjevanja iz malog mjesta postaje glavna protagonistica industrijske sabotaže o kojoj bruji cijela država. Potajno vodi rat protiv industrije koju drži odgovornom za uništavanje gotovo netaknute prirode, u svojoj borbi postaje sve odvažnija. No, Halla ima još jednu priču: u tim godinama još uvijek želi postati majkom, posvojiti dijete, za što joj se konačno pruža prilika.
Ženski lik
Producentica Marianne Slot komentira: “Nije bilo jednostavno naći novac za ovaj film. Ljudi imaju sve manje hrabrosti i novac daju na sigurne stvari, a ovdje je riječ o relativno novom redatelju koji ima prilično osobit umjetnički izraz i svijet. Tražeći financiranje često smo čuli: ‘Možda bi bilo bolje da je glavni lik žena od trideset i pet, a ne od pedeset godina.’ Ali, nama je za priču bilo bitno da film nosi sasvim zrela žena. Ne vidim puno takvih uloga u današnjoj kinematografiji. Makar mislim da jedan veliki dio publike baš to cijeni.”
To je film snažnog ženskog lika nastao u društvu u kojem žene odavno imaju istaknuto mjesto u politici i aktivizmu.
“To je zemlja u kojoj su žene daleko u prošlost naučene voditi, povlačiti poteze i preuzimati odgovornost. Inspiracija za glavni lik došla je od majke i bake koje su se borile za bitne stvari, među ostalim i za očuvanje okoliša. Konačno, današnji lideri borbe za očuvanje okoliša su žene”, naglašava Slot.
Snimanje na Islandu
Pejzaža je toliko u kadru da je priroda, uz Hallu, glavni lik filma.
“Tko god je snimao na Islandu, reći će da je gotovo pa nemoguće izbjeći svu tu silnu prirodu, nemoguće je nemati ju puno u kadru, osim ako radite film unutar zidova. Jer, priroda je svugdje. Obilata i sveprisutna. Na Islandu se nađete uronjeni u prirodu i ne možete niti pobjeći tom vrlo jakom osjećaju. Baš zato je teško izbjeći je i u kadru, bilo da ju želite pokazati ili ne. Priroda na Islandu preuzme stvari, morate biti u stanju to kontrolirati. Naposljetku priroda postane glumac, lik kojeg zapravo i ne možete kontrolirati, a morate ga uvrstiti u priču, naći joj mjesto, jer je neizbježna.
Mislim da smo imali sreće, da smo nekako lagano izašli na kraj sa svom tom prirodom ispred kamere, ali moglo je lako biti i drugačije. Jednostavno, morate se prilagoditi. Nije scenarij taj kojem prilagođavate okolinu, već morate scenarij prilagoditi okolini.”
Slot je producentica mnogih filmova Larsa von Triera, s njim radi 25 godina.
“Teško je o Larsu govoriti, jer ljudi se zakače za jednu rečenicu, zato sam vrlo oprezna. On je snažan, angažiran, fenomenalno je raditi s njim. Štogod da radi, to čini kao umjetnik. Nije takav samo dok radi film, takav je općenito. Sve njegove reakcije, njegove refleksije, sve to dolazi iz te njegove naglašeno umjetničke crte. Tako nešto je ekstremno rijetko kod drugih ljudi. Lars voli desetljećima raditi s istim ljudima, to je tipično za njega. Takva je osoba da naglašeno vraća povjerenjem ljudima koji mu ukažu povjerenje. Puno je ljudi na setu i oko filma s kojima tako surađuje. Lars može sjediti na setu nijem, ne izustiti niti riječi, ali svi jako dobro znaju što rade. Ili, iznenada kaže riječ-dvije i svi razumiju što hoće. Nema tu puno riječi, kao da nema potrebe za njima, jer ga svi dobro znaju.”