U vrijeme kad su zbog pandemije korone sve televizijske kuće osuđene na reprize repriza, kad je čitava produkcija na čekanju i osluškivanju kada će mjere dovoljno popustiti da se krene s bilo kakvim snimanjem, omiljeni HTV-ov kviz “Tko želi biti milijunaš?”, u svom novom izdanju, bez publike i s novim džokerom “Tri znalca” pokazao se kao fantastično osvježenje. Nije bilo nimalo lako, trebalo je uložiti jako puno truda i inovativnosti, ali i hrabrosti da se pronađe rješenje i publici gladnoj kvizova ponudi nova, svježa verzija.
32 emisije ‘Potjere’
A iza svega toga stoji već uigrana ekipa, na čelu s Igorom Grkovićem, pravim mastermindom domaćih kvizova, urednikom svih formata koje publika obožava. Kako izgleda čitav pogon iza kulisa “Milijunaša” i “Potjere”, koja također kreće u izmijenjenom izdanju, te što je sve potrebno za gotov proizvod, za Studio je otkrio upravo Grković, za kojeg se slobodno može reći da je “motor pokretač” svih formata, od “Upitnika” do aktualnih kvizova.
Koliko su trajale pripreme za ‘Milijunaša’ u posebnim uvjetima i kako ste uspjeli pronaći idealno rješenje, bez publike?
- Posljednju snimljenu emisiju trebali smo emitirati 30. travnja i preostale su nam četiri do kraja sezone. Bilo smo još ‘živi’ u eteru pa nam je bilo važno nastaviti bez repriza. Inzistirali smo na tom snimanju i zbog neke vrste društvene odgovornosti.
Tijekom travnja konzultirali smo se s vlasnicima licence i odlučili da su ‘Tri znalca’ idealno rješenje za novi džoker. U povratničkom su ‘Milijunašu’ osvojili najviše iznose i njihovih se nastupa svi sjećaju. Uz to, pokrivaju različita područja i iz različitih su dijelova Hrvatske. Za vizualna rješenja u ‘Milijunašu’ od velike su mi pomoći bili Dalibor Sokolić, koji je format redateljski postavio, i Snježana Kokanović, koja ga je naslijedila. Što se tiče publike i njihove forme u novom ‘Milijunašu’, mislim da za publikom više žali Tarik zbog huka s tribina, a manje natjecatelji (smijeh).
Kakva je situacija s ‘Potjerom’ i kada se mogu očekivati nove emisije?
- ‘Potjeru’ smo također morali prilagoditi novonastalim uvjetima i zbog natjecatelja, ali i zbog ekipe koja ‘Potjeru’ radi. Ovaj smo tjedan počeli snimati nove emisije, ali je gotovo sigurno da se nove epizode neće emitirati prije jeseni, iako se i o tome još odlučuje. Svakako ćemo do sredine srpnja snimiti sve 32 emisije koje nismo uspjeli snimiti u travnju i svibnju.
Kako izgleda čitav pogon iza jedne emisije koju gledatelji vide kao gotov proizvod i koliko je ljudi uključeno u proces?
- Prema planiranom broju emisija koje treba snimiti odredimo termine snimanja. Zatim naručimo pitanja i odredimo broj i strukturu natjecatelja. Question produceri se bave dogovorima oko pitanja, njihovim otkupom i dodatnom provjerom, a Suzana Pardačer i njezina ekipa izborom natjecatelja. Na snimanju su tehnička ekipa Studija 7, kolege iz interaktivne grafike, stilistica, lovci, voditelj… Uz redakcijske suradnike ima nas 40-ak. ‘Potjera’ je zahtjevnija od ‘Milijunaša’ kojeg snimimo 40 emisija u sezoni. S ‘Potjerom’, kad krenemo u rujnu, ne stajemo do lipnja sljedeće godine i snimimo više od 150 emisija u sezoni. Polako se bližimo 1000. emisiji.
Pub kviz
Na koliko ste kvizova dosad radili i koji je od njih najzahtjevniji, koji vama najdraži i koji je bio prvi?
- Počeo sam 1997. s ‘Upitnikom’. ‘Milijunaš’ je krenuo 2002., a budući da mi je ‘Najslabija karika’ 2004. bila prvi pravi urednički projekt, mogu reći da mi je najdraža. Mislio sam da ćemo je raditi do mirovine, a isto sada mislim za ‘Potjeru’. Radio sam i ‘1 protiv 100’ od 2008., zatim ‘EUnigmu’ 2013. prije našeg ulaska u EU koja je bila utemeljena na asocijacijama. Svakako su najzahtjevniji kvizovi poput ‘1 protiv 100’ i ‘Potjere’ u kojima igraju dvije suprotstavljene strane. Tu je jako važno dobro odvagnuti težinu pitanja, a za taj posao imam ‘specijalce’.
Sudjelujete li i sami u nekim kvizovima, možda nekom pub kvizu?
- Jedanput sam slučajno s Moranom Zibar, Igorom Gaborom i Domagojem Jovićem sudjelovao u pub kvizu koji je radila ekipa našeg autora pitanja Filipa Karačića. Na tom je kvizu pobijedila ekipa drugog našeg autora, Rudija Mrazovića. E sad, nije toliko bitno kako smo prošli, bitno je da se naši autori pitanja dokazuju i izvan etera (smijeh).
Kako nastaju pitanja u kvizovima i koliko ljudi na tome radi?
- U ‘Potjeri’ je 10-ak autora pitanja, u ‘Milijunašu’ polovica te brojke. Pitanja u kvizovima nastaju stalnim radom i edukacijom i autorstvo pitanja nije brzinsko surfanje po internetu. Naši autori najbolje znaju da najkvalitetnija pitanja nastaju iz konteksta u kojem se nešto pročitalo, pogledalo ili doživjelo. Važno je izbrusiti stil pisanja i odgovoriti stalnom izazovu potrebne količine pitanja za tako velik broj emisija.
Postoje li neke emisije, anegdote, natjecatelji koji su vam posebno ostali u sjećanju, i možete li neku prepričati?
- Rado se sjećam svih emisija u kojima su nastupili pravi znalci, poput Mirkovih emisija u svim kvizovima. Sjećam se i ‘Milijunaša’ s prvim otvorenim milijunskim pitanjem o Roland Garrosu, gdje su mi u redakciji prigovorili: ‘Pa kako si to pitanje mogao staviti na milijunsko, to je prelagano!’. Na tu me odluku potaknulo to što je u našem Sportskom leksikonu pisalo Roland Gaross (s dva ‘s’), pa rekoh, ako ne znaju enciklopedisti, neće znati ni naši natjecatelji. Tako je i bilo!
Koji su posebno veliki osvojeni iznosi koje pamtite, naravno, uz jedinu milijunašicu u Hrvatskoj, te koje su najveće promašene svote, odnosno gubici?
- Petnaestak je puta u ‘Milijunašu’ otvoreno milijunsko pitanje. Mira Bičanić je svakako bila natjecateljska zvijezda tog formata. Međutim, najjasnije se sjećam nastupa Kreše Lilića iz Zadra koji je nakon prelaska drugog praga rekao da će odgovarati na sva pitanja do milijuna pa i na milijunsko, ako ga otvori. Kad je na milijunskom rekao: ‘Ja ću ovo gađati’, svi su zanijemili. Poslije ga je premijer kao pripadnika beskompromisne nove generacije pozvao da se s njime proveze novootvorenom dionicom autoceste.
Izvrsni voditelji
Kolika je uloga voditelja u kvizovima i kako vi kao urednik dogovarate s njima taj dio posla?
- To mi je najdraži zadatak. Tarik i Joško su izvrsni voditelji. Izvrsna je bila i Daniela u ‘Najslabijoj karici’. Dugo smo zajedno i dogovaramo se oko mnogočega. Moj je posao da im pripremim sve kako bi njihova izvedba bila što bolja. Kad sve završi, dobar je osjećaj da se obavljenog posla prisjećaš s ugodom i ponosom.
Nakon tolikih godina u toj vrsti programa, koliko je vaše opće znanje i biste li i sami bili sudionik ‘Milijunaša’ ili ‘Potjere’?
- I izreka kaže da znanje treba koristiti, a ne samo stjecati. Međutim, zasad sam na poziciji na kojoj sam najkorisniji. Prepustimo svjetla reflektora natjecateljima, lovcima i znalcima.
Kako je tekao vaš televizijski put, kako ste postali urednik kvizova i jeste li oduvijek bili zainteresirani za takve emisije?
- Na HRT sam došao 1997. Joško me pozvao da zajedno radimo ‘Upitnik’. Bili smo kolege s fakulteta, a znamo se još od rane mladosti. Kao klinac nisam propuštao ‘Kviskoteku’, a poslije sam imao privilegij raditi s Lazom Golužom i Majom Jurković. Isto tako, danas izvrsno surađujem s urednikom Zabavnog programa Marijom Sedmakom. Sa svima sam imao odličnu komunikaciju. Poticali su samoinicijativnost i imali povjerenja. Odluke smo stoga zajednički uvijek lako donosili.
Koliko su omiljeni kvizovi poput ‘Milijunaša’ utjecali na popularizaciju pub kvizova i ima li Hrvatska općenito dobre kvizaše?
- Hrvatska ima izvrsne kvizaše, i to dokazuju njihovi uspjesi u TV kvizovima, ali i na široj kvizaškoj europskoj i svjetskoj sceni. Dovoljno je pogledati liste s raznih natjecanja s kojih dolaze. Što se tiče ‘Milijunaša’, on je dragulj u HRT-ovoj kruni i više je od kviza. Utjecao je na mnogo toga, ne samo na popularizaciju pub kvizova. Zato je i bilo važno snimiti ove preostale emisije i imati kontinuitet u eteru.
Gordijski čvor
Kako se izbjegne da se pitanja ponavljaju i kako se odlučuje njihova gradacija po težini?
- To nas nije puno mučilo ni u počecima, a kamoli sada. Na primjer, pitanje o gordijskom čvoru (Tko ga je presjekao? Čime ga je presjekao? Gdje je čvor bio svezan?...). Puno pitanja o jednoj temi. Što se tiče gradacije pitanja, to je posao Andree Jukić i njezina tima question producera. Na njima je taj najosjetljiviji dio posla. Prijedloge njezina tima prije snimanja zajednički prođemo i odlučimo o konačnoj težinskoj kategoriji pojedinog pitanja.
Tko po vašem mišljenju trenutačno u Hrvatskoj može doći blizu statusu kojeg je uživao po opusu znanja pokojni Mirko Miočić?
- Mirko je bio jedinstven po svojoj dostupnosti. Kad bi i potpunom neznancu bio Džoker zovi, mi smo u studiju imali osjećaj da je mu je dio obitelji. U tom smislu nema nastavljača. Što se tiče znanja, možda Mladen Vukorepa, on je taj old school stil i ima najviše životnog iskustva.
Koliko traje snimanje kvizova i koliko se unaprijed odrađuju?
- Smimanje kvizova ne traje mnogo dulje od tih sat vremena koje vidite na ekranu. Važno je snimiti ih što brže i jednostavnije zbog koncentracije natjecatelja, lovaca, znalaca i voditelja. Zato je priprema toliko važna. Kad krene, mora ići bez zastajkivanja. Uvijek planiramo da imamo barem dvotjednu zalihu za emitiranje.
Razmišljate li i izvan posla o potencijalnim pitanjima, kako se znanje širi i nadograđuje da biste bili u timu koji sastavlja pitanja? Koje je vaše omiljeno polje ili ono u kojem ste najjači?
- Tko je u kvizu, stalno o nečemu razmišlja. Najjača su mi područja film i zemljopis. Evo jedno brzinsko filmsko: ‘Koji je film iz ‘72. Kubrick smatrao filmom s najboljom podjelom uloga?’. I jedno zemljopisno: ‘Koji je glavni grad države koja obuhvaća 56.594 km²?’
Mislite li da biste mogli nakon toliko godina i sami otvoriti milijunsko pitanje?
- Ne samo otvoriti, nego i odgovoriti na njega. Pogotovo ako bi bilo pitanje o Roland Garrosu. Nekad sam dodatno provjeravao kako se piše. Danas sam siguran da je Garros s dva ‘r’.
I za kraj, kako izgleda život Igora Grkovića privatno?
- Kao i svaki čovjek u godinama pazim kamo stajem, što jedem i s kim se družim. Ponekad se i šalim na tuđi račun. Budući da imamo 11-mjesečnu kćerkicu Leonu, ne stignem se šaliti na vlastiti račun.