Dramske serije danas već naveliko proizvode američki “streaming” giganti poput Netflixa, Amazona i Hulua, pa zašto ne bi i kanali specijalizirani za posve drugu vrstu sadržaja, na primjer, National Geographic, dosad poznat prvenstveno po dokumentarcima.
Za probojno ostvarenje popularni kanal odabrao je prilično atraktivan projekt, seriju od deset nastavaka koja će funkcionirati – kako je to posljednjih godina sve češće slučaj – kao svojevrsna antologija. Imat će zajednički nadnaslov, “Genij”, ali će se ličnosti kojima se svaka pojedina sezona bavi mijenjati. Tako je prva posvećena Albertu Einsteinu, tvorcu teorije relativnosti, čiji je životopis dostatno bogat da ispuni i pet-šest sezona, međutim, teško da se nekoga atraktivnijeg moglo odabrati za uvod. National Geographic mogao se pohvaliti i vrlo respektabilnim timom svoga pilota.
Stvoren za junaka
“Genija” produciraju, između ostalih, kompanije Imagine Television i Fox 21 Television Studios, prvu vode holivudski tajkun Ron Howard (redatelj, producent, glumac i tko zna što još sve ne) i njegov partner Brian Grazer, koji su zgrnuli bogatstvo na serijalu po knjigama Dana Browna (“Da Vincijev kod” i dr.), a sam Howard svoje najvažnije Oscare, za najbolji film i režiju, dobio je za ostvarenje slična naslova, “Genijalni um” s Russellom Croweom. I protagonist potonjeg je vrhunski znanstvenik, matematičar John Nash, također ovjenčan Nobelovom nagradom kao i sam Einstein, a podudarnost očito nije slučajna: izuzetne su ličnosti kao stvorene za junake filmova i serija.
Na “Geniju” se nije štedjelo, budući da se - bar u prvoj epizodi - radnja odigrava tijekom tridesetak godina u nekoliko zemalja, od kraja 19. do prvih desetljeća 20. stoljeća, prije no što će Einstein sa suprugom zbog prijetnje nacizma emigrirati iz Njemačke u Ameriku. Igraju ga dva glumca, Australac Geoffrey Rush, dobitnik Oscara za ulogu traumatiziranog pijanista Davida Helfgotta u filmu “Sjaj”, dočarava ga u zrelom razdoblju, dok ga u mladim danima utjelovljuje sve zaposleniji Johnny Flynn.
Uvodne scene
Sudeći po uvodnim scenama prve epizode, nema straha da će gledatelje zamoriti beskonačne formule kojima je Einstein postao najvažniji mislilac 20. stoljeća. Godina je 1922., Walther Rathenau, ministar vanjskih poslova Weimarske republike, vozi se službenim automobilom po Berlinu, koji iznenada prepadnu pripadnici desničarske terorističke skupine, izrešetaju vozilo i bace na njega granatu, tako da stradaju kako političar tako i njegov vozač. Povici “Prljavi Židove!” ne ostavljaju dvojbi o kakvoj se akciji radi. Odmah potom Einstein je u svom kabinetu, pritisnuo je uz police krcate knjigama i spisima svoju tajnicu Betty, svučenih je hlača a i ona se riješila gaćica, a dahtanje povremeno prekidaju njegovi vapaji da mlada žena dođe živjeti k njemu. Ona se buni: “Pa ti si u braku!”, no njega to ne smeta, tvrdi da je monogamija pravilo koje je nametnula vjera kako bi kontrolirala svoju pastvu. Betty o tome ima svoje mišljenje: “Tako mnogo znaš o svemiru, a tako malo o ljudima.”
Spoj nasilja i seksa pomalo je neobična strategija da upoznamo pravog Alberta Einsteina, no nije to bez vraga. Rathenau je bio blizak Einsteinov prijatelj, znanstvenik je neprestano u dvojbi isplati li se ostati u Njemačkoj u kojoj će uskoro dominirati Adolf Hitler, uostalom, kako doznajemo, on se rano odrekao njemačkog državljanstva smatrajući da je nacionalizam bolest, a zatim radnja ponire u njegove mladenačke dane kada je drijemao na satovima i slušao nekompetentne profesore, sve dok ga nisu izbacili sa sata. Otac ga tjera da upiše fakultet i diplomira, međutim, Einstein junior odabrao je vlastiti put. Uspio je upisati Politehniku u Zürichu, ali tek nakon što je usavršio predmete koji ga nisu zanimali, od književnosti do povijesti (perfektno je znao samo fiziku i matematiku), u obližnjoj školi u živopisnom gradiću Aarau. Tamo je upoznao i prvu ljubav, kćerku svoga stanodavca, nimalo nije oklijevao da dobije ono što želi, pogotovo kad je seks bio u pitanju, a na prvoj godini studija šokiralo ga je što jedina studentica, Novosađanka Mileva Marić, ima bolje ocjene od njega. No to su već teme za naredne epizode.
Prve kritike
Naracija neprestano preskače godine, juri unaprijed i vraća se unatrag, Geoffrey Rush i Johnny Flynn dobili su podjednak prostor, prvi je suvereni karakterni glumac koji je, uostalom, prije ovog angažmana u australskim kazalištima glumio Shakespeareova kralja Leara, dok drugi podjednako suvereno dominira scenama, pokazujući kako je Einstein vrlo rano definirao ključne životne stavove i kasnije ih nije mijenjao.
Emitiranje “Genija” počelo je u nedjelju uvečer na našem National Geographicu, a zanimljivo je da smo u ovom slučaju pretekli Ameriku čak za dva dana: tamo se serija emitira utorkom i sudeći po prvim kritikama trebala bi naići na odličan odaziv kod publike.