YURICICH (1923.-2012.)

Odlazak Hrvata oskarovca: Neopjevani junak Matt Yuricich umro je prošli mjesec u domu za hollywoodske umirovljenike u Kaliforniji

Suvremenim filmašima danas nije problem uz pomoć kompjutora simulirati na ekranu vojsku s desecima tisuća ljudi, stotinama brodova i još koješta bilo da je u pitanju “Troja” ili “Snjeguljica i lovac”.

Prije nego što je Spielbergov “Jurski park” patentirao mogućnosti CGI-a (slika stvorenih kompjutorom), bilo je to puno drukčije, na osobitoj su cijeni bili filmski stručnjaci koji su se specijalizirali u tzv. matte paintingu: naslikali bi na staklu određeni prizor poput slikara i zatim ga neosjetno stopili s postojećim filmskim kadrom. Pogledajte iznova film “Ben Hur” Williama Wylera: vidjet ćete da su scene parade i legendarne utrke kočija vrlo oštre u sredini kadrova, a na rubovima i u perspektivi slika je puno “mekša”. Razlog? Središte je realistično, dočarano s pravim glumcima i scenografijom, a sve drugo je nacrtano.

Štedljivi Hollywood

Na taj način Hollywood je štedio, a bio je toliko drzak da ljude koji su izvodili komplicirani proces ujednačavanja prave i lažne slike uopće nije potpisivao na špici. Tek od kraja šezdesetih ceh majstora specijalnih efekata počeo je tražiti zaslužena priznanja, pa čak dobivati i Oscare.

Jedan od tih “neopjevanih” junaka bio je i Matt Yuricich, koji je umro krajem prošlog mjeseca u domu za hollywoodske “umirovljenike” u Kaliforniji. Još zanimljivije, bio je hrvatskog podrijetla. Njegovi roditelji doselili su se u Ameriku dvadesetih godina prošlog stoljeća, pa je Matt rođen 1923. u malom mjestu nedaleko od Clevelanda.

‘Kobna’ Betty Grable

Kada je krenuo u školu, uopće nije znao engleski, kod kuće su govorili samo hrvatski, no s vremenom se adaptirao: otac ga isprva nije htio pustiti u rat, no tko bi takvo što zabranio naočitom maturantu. Dodijelili su ga na nosač aviona, pa je bombama punio borbene zrakoplove, a ubrzo je upoznao i jednu drugu vrstu “bombe”: hollywoodske starlete tada su redovno zabavljale američke trupe, pa se mladi Yuricich zbližio s Betty Grable, seks-simbolom tog razdoblja. To će mu poznanstvo kasnije itekako koristiti. Zavidnom sportašu (na fakultetu igrao američki nogomet u prvom timu, poslije se istaknuo u gađanju lukom i strijelom i sudjelovao na Olimpijskim igrama) ipak je bila bliža likovna umjetnost, koju je diplomirao na sveučilištu u Miamiju. Uz pomoć Betty Grable zaposlio se u 20th Century Foxu, kao pomoćnik u odjelu za specijalne efekte, a kada je Foxova nova nada Marilyn Monroe sponzorirala odbojkaški tim, u njemu je igrao upravo Yuricich. Slikali su se zajedno, a on je poslao fotografiju svom kolegi s porukom: “Požderi se!”

Poznavatelji te branše smatraju Yuricicha jednim od najvažnijih majstora matte paintinga. Za SF klasik “Zabranjeni planet” kreirao je nevjerojatno maštovite krajolike, u filmu “Sjever-sjeverozapad” Alfred Hitchcock trebao je prikladni pejzaž koji će se vidjeti kroz prozor kuće Jamesa Masona na vrhu Mount Rushmorea, te angažirao za taj posao upravo Yuricicha, a jedan od najzahtjevnijih angažmana bio mu je u spektaklu “Ben Hur”.

Futuristički Lincoln

Oscara je dobio za SF “Loganov bijeg”, u kojem je dočarao washingtonski kip Abrahama Lincolna u 23. stoljeću prekriven raslinjem: na dodjeli nagrade rekao je: “Mislim da sam ovu nagradu zbilja zavrijedio”. Yuricich je nedugo zatim još jednom nominiran za Oscara, kao dio tima majstora specijalnih efekata u filmu “Bliski susreti treće vrste”.

Ipak, jedno od životnih ostvarenja svakako su mu slike futurističkih urbanih prostora u “Istrebljivaču” Ridleyja Scotta: i taj je nominiran za Oscara za najbolje specijalne efekte, no Matt je bio dio šireg tima, dok se njegov brat Richard Yuricich - također jedna od legendi toga posla - nalazio u užem. Za Oscara je nominiran čak četiri puta, ali ga - za razliku od Matta - nikad nije dobio.

U društvu Dušana Vukotića i Lustiga

Hrvatska je kinematografija često bila nominirana za Oscara, ali ga je rijetko kad i dobivala. Velike nade polagane su u “Cestu dugu godinu dana” i “Deveti krug”, no nagradu je neočekivano, u proljeće 1962., izborio “Surogat” Dušana Vukotića, toliko neočekivano da nitko iz Zagreb filma, koji je proizveo taj crtić, pa ni autor, nisu bili na dodjeli.

Naši su autori crtića kasnije još u dva navrata nominirani za Oscara, Nedjeljko Dragić i Zlatko Grgić, a nominirana je i “Bitka na Neretvi” Veljka Bulajića. Branko Lustiga je u dva navrata izborio glavnog Oscara, za produkciju filmova “Schindlerova lista” i “Gladijator”.

Tagovi

Izdvajamo