FILMSKI FESTIVAL U VENECIJI

POBJEDNICI 75. MOSTRE Nakon tehnološki najinovativnijeg SF-a dekade Cuarón je snimio mali, crno-bijeli intimistički film i - osvojio Zlatnog lava

AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 10.09.2018. u 08:43

  • REUTERS/Tony Gentile

    Ethan Coen i Joel Coen

     

    Film “Roma” meksičkog redatelja Alfonsa Cuaróna pobjednik je 75. venecijanskog filmskog festivala koji je završio u subotu. Crno-bijela obiteljska drama koja se zbiva u Meksiku 70-ih godina prikazana je na samom početku festivala, odmah pobudila ushit kritike i smatrana prvim favoritom, tako da odluka žirija nije iznenađenje. Pobjeda “Rome” - međutim - po nečemu je svejedno neobična. Prvi put u povijesti glavnu je nagradu na jednom od najvećih filmskih festivala osvojio film u produkciji Netflixa, koji neće imati standardnu kino distribuciju.

    Drugu festivalsku nagradu - Srebrenog lava - osvojio je utemeljitelj grčkog “čudnog vala” Yorgos Lanthimos za baroknu povijesnu dramu “Miljenica” (Favorite). Britanska glumica Olivia Colman dobila je za taj film i glumačku nagradu Kup Volpi. U Lanthimosovu filmu Colman glumi englesku kraljicu iz 18. stoljeća Annu Stuart.

    Specijalno priznanje
    REUTERS/Tony Gentile

    Willem Dafoe sa suprugom Giada Colagrande

     

    Nagradu za najbolju mušku ulogu dobio je Willem Dafoe za ulogu Vincenta van Gogha u biografskom filmu “Vrata vječnosti” Juliana Schnabela.

    Specijalno priznanje žirija ponijela je jedina redateljica u ovogodišnjoj konkurenciji Mostre. Riječ je o Australki Jennifer Kent koja je nagrađena za film “Slavuj”.

    Nagradu za režiju dobio je bivši canneski pobjednik, Francuz Jacques Audiard za vestern na engleskom jeziku “Braća Sisters”. Nagradu za scenarij su - pak - ponijela braća Coen za scenarij svog vestern omnibusa “Balade o Bustersu Scruggsu”. I taj je film također produkcija Netflixa, pa se stoga može mirno ustvrditi da je Mostra 2018. festival na kojem su internetski distributeri konačno zagrizli u filmski art-mainstream.

    Ni jedan od dva Netflixova filma ne bi se uopće našao na programu Mostre da nije bilo odluke canneskog festivala koji je pod pritiskom francuskih lanaca kinematografa izbacio iz natjecateljskog programa sve filmove koji neće imati uvriježenu kino distribuciju. Nakon te odluke veliki internetski servisi poput Netflixa povukli su s Cannesa sve svoje filmove - bili u konkurenciji ili ne - i preusmjerili ih na idući veliki festival, a to je bila Venecija. To se pokazalo plodonosno i za festival i za njih. Mostra je imala program tapeciran atrakcijama kao rijetko kada, a Netflix se vraća kući s dva nagrađena filma.

    Cuarónov put
    REUTERS/Tony Gentile

    Jennifer Kent i Aisling Franciosi

     

    U cijeloj toj priči samo se jedno čini nesporno, a to je pobjednički film “Roma” za koji svi tvrde da je izvanredan. Cuarónov film autobiografska je kronika odrastanja u buržujskoj obitelji u Ciudad Mexicu ranih 70-ih. Crno-bijeli film prati građansku obitelj, djecu, roditelje te staru dadilju, a kritike ga opisuju kao poetsko-asocijativni niz vizualnih impresija s crtom socijalne analize.

    Alfonso Cuarón (1961) karijeru je počeo početkom 90-ih u Meksiku, da bi se već tijekom te dekade preselio u Hollywood gdje je snimio nekoliko ne baš izuzetnih filmova, uključujući i verziju Dickensovih “Velikih očekivanja” s Gwyneth Paltrow. Pravi prodor Cuarón je - međutim - napravio 2001. kad se opet vratio u domovinu i snimio film ceste “I tvoju mamu također”. Ta erotska humorna drama pretvorila se u punokrvni festivalski hit, a mladi Cuarón postao je zvijezda. Nakon toga snima treći i najbolji film serijala o Harryju Potteru, “Zatočenici Azkabana”, te intrigantni distopijski SF “Djeca čovječanstva”. Kruna holivudske karijere mu je film “Gravitacija” s Georgeom Clooneyjem, tehnološki i režijski najinovativniji SF ove dekade.

    Nakon tog trijumfa Cuarón se očito uzdao u krilaticu Monthy Pythona “and now something completly different…” Snimio je mali, privatni, crno-bijeli intimistički film te - po svemu sudeći - pogodio.

    Tagovi

    Izdvajamo