MJEŠAVINA ŽANROVA

POČINJE HUMAN RIGHTS FILM FESTIVAL Petar Milat: 'Zbog problema s kinima u Zagrebu od nekih programa morali odustati'

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 30.11.2019. u 09:01

Zagreb, 081213. Kino Europa.
Projekcijom filmova Bijeg i Camille Claudel 1915, poceo je 11. Human Rights Film Festival na kojem ce biti prikazano 28 filmova, od cega 16 dokumentaraca.
Na fotografiji: Petar Milat, aktivist i direktor Human Rights Festivala. Foto: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjević / CROPIX

Petar Milat

Petar Milat, direktor Human Rights Film Festivala (HRFF), koji počinje u nedjelju u Zagrebu, najavio je da ovogodišnje izdanje donosi mješavinu različitih žanrova i pristupa filmskoj umjetnosti, no zbog nedostatka kina u Zagrebu od nekih su programa morali odustati.

"Imali smo u planu sveobuhvatni program nečega što smo nazvali novi postjugoslavenski film, koji ne bi uključivao samo projekcije filmova nego i simpozije, razgovore. Morali smo odustati jer ga nismo mogli uklopiti u raspored, pa će to ostati zadaća za iduću godinu", rekao je Milat u razgovoru za Hinu.

Ne smatra da je kino Europa za koje se, kaže, ne zna kada će se otvoriti i u kojem formatu, jedini problem kada je riječ o prikazivanju filmova u Zagrebu, osobito nakon 'okupacije' Studentskog centra. "Taj najveći prostor za kulturnu proizvodnju sada je nedostupan i velik broj aktera nezavisne kulturne scene ga bojkotira, tamo se dešavaju programi koji apsolutno nemaju veze s onim za što je namijenjen", dodao je.

Po njegovim riječima, nedostatak kina Europa osjeća se i u smislu distribucije filmova i održavanja filmske kulture u Hrvatskoj, jer je s novim događajima dosta oslabila i Kino mreža neovisnih prikazivača.

Dodatnom teškoćom za domaću scenu Milat smatra promjene koje su se dogodile nakon napada na Hrvatski audiovizualni centar. "Iako se čini da se situacija stabilizirala u HAVC-u, promjene nisu donijele porast domaće produkcije, kvalitativne i kvantitativne", ocijenio je.

"Čini se da je došlo do reza za koji se nadamo da se neće nastaviti, u tim povezanim pričama lokacije koje se zatvaraju i institucionalni okvir koji se mijenja u ovom trenutku govori o tome da će stvari ubuduće ići prema dolje, situacija u ovom momentu nije previše zahvalna", ocijenio je.

Uz afirmirana imena festival daje prostor novim autorima

Sedamnaesto izdanje HRFF-a otvara 1. prosinca premijera višestruko nagrađivanog dokumentarca "Medena zemlja" Tamare Kotevske i Ljube Stefanova u zagrebačkom kinu Tuškanac.

To je dokumentarni prikaz medarke koja živi kilometrima daleko od razvijenog svijeta u ostacima makedonskog planinskog sela, "bez puteva, struje i vode, no u fascinantnom paktu s pčelama i prirodom."

Festival će tradicionalno predstaviti neke od najzapaženijih angažiranih igranih, dokumentarnih i inovativnih filmova, među kojima su i novi radovi cijenjenih autora, među ostalim, Pedra Coste, Céline Sciamme, Sergeja Loznice, Madsa Bruggera, Patricia Guzmána.

Bit će tu i predstavnici nove generacije svjetskih filmaša poput Pietra Marcella, Olivera Laxea, Shengze Zhu, Ivana Salatića i Ivana Markovića.

Crnogorski redatelj Ivan Salatić prikazat će kratkometražni film "Sinovi smo tvog stijenja", a srpski autor Ivan Marković, ujedno i direktor fotografije Salatićevog filma "Ti imaš noć", čak dva dokumentarna filma, "Centar" u kojem portretira monumentalnu i zapuštenu zgradu beogradskog Sava Centra te "Od sutra počinjem da".

"Marković je poznatiji kao kamerman novijeg srpskog filma, a na zagrebačkom festivalu bit će predstavljen kao redatelj i kao snimatelj", najavio je Milat.

Izdvojio je i gostovanje "središnje figure nečega što je novi postjugoslavenski film", redatelja Ognjena Glavonića, koji ove godine nema film u glavnom programu, ali će 2. prosinca održati masterclass "Od igranog ka dokumentarnom ka igranom".

HRFF prikazuje njegov film "Dubina dva" o masovnoj grobnici u predgrađu Beograda, nagrađen na ZagrebDoxu, a u svom predavanju će podsjetiti na još jedan svoj uradak nagrađen u Hrvatskoj, na Zagreb Film Festivalu, igrani "Teret", nastao na temelju događaja iz "Dubine dva".

Još jednu političku priču iz nedavne povijesti ovih prostora donosi dokumentarac "Suđenje Ratku Mladiću", za koji su Henry Singer i Rob Miller dobili ekskluzivan zakulisni pristup suđenju tom ratnom zločincu.

Milat kaže da je važan zbog pitanja suočavanja sa zločinima u ratu. "Interesantno je kako film prikazuje tim odvjetnika Ratka Mladića, njegovu obitelj, ljude koji slave osobu koja je u Hrvatskoj i Bosni i Hecegovini sinonim za sve najgore", dodao je.

U programu je i dokumentaristički esej velikana čileanskog filma, Patricija Guzmana, koji u "Kordiljerima snova" donosi putovanje Andama istovremeno rekonstruirajući čileansku povijest.

"Guzman je emigrirao iz Čilea nakon puča 1973.  u Francusku, no cijelu karijeru posvetio je filmovima o Čileu i napravio neke od antologijskih dokumentaraca. Sada ćemo pokazati film koji je na neki način rekapitulacija njegove intelektualne i političke karijere", kaže Milat.

Nagrađivani ukrajinski dokumentarist Sergej Loznica, kojega festival redovito prati, predstavlja se novim filmom "Državni pogreb", nastalim na pronađenim materijalima o petodnevnoj Staljinovoj pogrebnoj ceremoniji.

"Loznica na provokativan način prikazuje kakve veze taj kult ličnosti ima s medijskom situacijom u kojoj sada živimo. Politika je uvijek mogla manipulirati putem medija, a on pokazuje kako je ta manipulacija postala sama srž politike i gdje su počeci toga", ustvrdio je.

Od broja filmova važnija njihova kvaliteta

HRFF u glavnom festivalskom programu donosi 25 filmova što je, smatra Milat, relativno malen broj, po čemu je taj festival specifičan u Zagrebu i Hrvatskoj, ali se uklapa u ideju da je važno prikazati dobre filmove, a manje je važno koliko ih je.

Među filmovima iz glavnog festivalskog programa ističe se još novi film portugalskog redatelja Pedra Coste "Vitalina Varela", film "Heimat je prostor u vremenu" majstora dokumentarnog filma Thomasa Heisea, monumentalni povijesni esej koji nudi uvid u 100 godina njemačke povijesti kroz prizmu autorove kompleksne genealogije

Tu su i dobitnik nagrade za najbolji scenarij u Cannesu  i Queer Palme, film "Portret djevojke koja izgara" francuske redateljice Céline Sciamme te film "Martin Eden" čiju radnju Pietro Marcello smješta u idiličnu, neimenovanu talijansku luku u neodređene godine 20. stoljeća.

"Stieg Larsson – Čovjek koji se igrao vatrom" Henrika Georgssona portretira autora milenijske književne trilogije s posebnim fokusom na njegovu novinarsku borbu protiv ekstremista desnice i neonacista

Ljudskim pravima želimo pristupiti ofenzivnije

Festival svojim filmskim i govornim programima od samih početaka ukazuje na pitanja ljudskih prava, a Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizira promociju Nagrade Saharov Europskog parlamenta za slobodu misli u Zagrebu, unutar programa Akademija Saharov, namijenog ponajprije mladima i studentima.

"Kada se govori o ljudskim pravima to uvijek zvuči defenzivno, uvijek ispada kao da ste već unaprijed žrtva ili se viktimizirate, nešto na što se pozivamo tek kada nastane problem ili nam se prava uskraćuju", smatra Milat, dodajući da je festival zato zauzeo ofenzivniji stav.

"O ljudskim pravima se može govoriti  prije nego što su nam ona uskraćena, uključujemo mlađu populaciju koja možda bira malo drugačiji način. Nije to nužno samo dolina očaja i suza u kojoj se borimo za nešto što nam je oduzeto ili nešto što zamišljamo da će tek postati problem", istaknuo je.

Iz popratnog programa s nizom radionica, razgovora, tribina na aktualne ljudsko-pravaške teme, izdvaja se Revija malih književnosti u organizaciji književnog kluba Booksa, kojoj je fokus na književnosti Egipta.

HRFF će se se do 8. prosinca održavati u zagrebačkom kinu Tuškanac i Dokukinu KIC, te od 6. do 8. prosinca u riječkom Art-kinu Croatia.

U Zagrebu se glavni i popratni program održavaju u kinu Tuškanac i Dokukinu KIC. Ulaz na sve je slobodan.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo