DOKUKINO KIC

PREMIJERNA PROJEKCIJA DOKUMENTARCA O FELLINIJU Bio je teška karaktera, ali današnja umjetnička filmska scena nezamisliva je bez njegova utjecaja

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 27.02.2020. u 11:46

LA DOLCE VITA, director Federico Fellini on set, 1960, Image: 487896271, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Everett Collection / Everett / Profimedia
Everett Collection / Everett / Profimedia

Federico Fellini na setu 1960. godine

Hrvatskom premijernom projekcijom dokumentarnog filma "Fellini: Rođeni sam lažljivac" u režiji Damiana Pettigrewa, Dokukino KIC će u subotu, 29. veljače, obilježiti stotu obljetnicu rođenja Federica Fellinija, jednog od najvećih filmskih umjetnika svih vremena.

Taj "dokumentarni testament" iz 2003., nastao iz dugotrajnih i iscrpnih razgovora s Fellinijem, samo godinu dana prije njegove smrti, donosi "fascinantan uvid u njegove neortodoksne kreativne metode, svijest i filozofiju", ističe se u najavi.

Talijanski redatelj, čiji je rad duboko obilježio europski film još od kraja Drugoga svjetskog rata, kad postaje jedan od najvažnijih predstavnika talijanskog neorealizma, proces nastajanja ovog filma opisao je kao "najduži i najdetaljniji razgovor ikad snimljen na temu njegove osobne vizije".

Film u iscrpnim konverzacijama s redateljem daje nadahnute opise same srži umjetnosti, užitka stvaranja, svjetla kao duše filma, filma kao anticipacije života i medija koji gledateljima omogućava direktan kontakt s nesvjesnim i potiče na refleksiju, dodaje se.

Fellini je u filmu vidio i potencijal utjehe i zaštite od života, dok je samoga sebe opisao kao velikog lažljivca, ali i velikog čarobnjaka.

Prema glumcima, pa i prema svojem vječnom alter egu Marcellu Mastroianniju, često je bio grub, vidio ih je kao lutke i marionete, vrijedne i iznimne, ali ipak samo kao medije prenošenja (vlastite) priče.

O njegovu teškom karakteru svjedoče, ponekad i uz smijeh, glumci Donald Sutherland, Roberto Benigni i Terence Stamp, nazivajući ga diktatorom i demonom.

U filmu se pojavljuje niz Fellinijevih suradnika kao što su scenarist Tullio Pinelli, snimatelj Giuseppe Rotunno, književnik Italo Calvino i drugi.

Današnja umjetnička filmska scena nezamisliva je bez Fellinijeva utjecaja, osobito njegovih kasnijih filmova u kojima miješa sjećanja, snove, fantazije i žudnje.

Pridjev felinijevski postao je tako sinonim za bilo kakvu vrstu ekstravagantnog, začudnog, gotovo baroknog stila u filmu, ali i umjetnosti općenito.

Utjecao je, između ostaloga, na Davida Lyncha, Tima Burtona, Terryja Gilliama, ali i Rainera W. Fassbindera te Françoisa Truffauta, ali i na novije autore među kojima se ističe Paolo Sorrentino.

O Felliniju će uoči projekcije, koja se organizira u suradnji sa zagrebačkim Talijanskim institutom za kulturu, govoriti Tomislav Brlek.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo