Otišao je na devet zagrebačkih fakulteta, pronašao studentima omiljenije profesore i snimio po jedno njihovo predavanje na ne odviše specijaliziranu temu tako da ga može pratiti i lako razumjeti šira publika. To je, sažeto, novi televizijski proizvod Roberta Knjaza, nazvan “Noćni kolegij”. HTV će emitirati seriju ovoga proljeća.
Na PMF-u su mu tako govorili o astrobiologiji, na Likovnoj akademiji objašnjavali crtanje akta, na Kineziologiji pričali o kondicijskoj pripremi, profesor na Medicini predavao je o farmakologiji, na Prehrambeno-tehnološkom su pratili predavanje o čokoladi i čaju, na Dizajnu kolegij o dizajnu proizvoda, na Povijesti o narodima koji žele odcjepljenje od država u kojima se spletom političkih i inih okolnosti nalaze, a ne osjećaju ih kao svoje.
- Danas televizije ne nude emisije koje će podučiti, obrazovati, malo je toga. Kad sam bio klinac, nakon svake epizode ‘Opstanka’ znao sam nešto novo, a televizija je sad puna pjevanja i zabave, emisija nakon kojih ti ne ostane nikakva nova informacija, pa mi je došlo da napravim emisiju u kojoj će ljudi, gledajući televiziju, i učiti, možda nešto i iskoristiti u životu - objašnjava otkud mu ideja za “Noćni kolegij”.
Svi ostavljaju tragove
- Među najzanimljivijim predavanjima bilo mi je ono na Filozofskom fakultetu, o romskom jeziku. Tu sam se vjerojatno najviše pronašao, i po načinu života i po obrascima ponašanja Romi su mi najbliži. Na astrobiologiji sam naučio da Darwin nije prvi izmislio teoriju evolucije, nego izvjesni Wallace. Na Povijesti sam naučio štošta o Kataloniji, a mislio sam da puno znam... Na Kineziologiji su me uvjerili da je hodanje najzdravije kretanje.
Gledatelje će, pretpostavlja, privući predavanje s Policijske akademije. - Svaki kontakt ostavlja tragove, baš svaki - kaže Knjaz. Predavačica Kristina Pokupčić Jurković pokazala je kako se radi očevid, simulirali su ubojstvo u kafiću. Policijska akademija, osim snimanja “Noćnog kolegija”, i inače često surađuje s glumcima, zapravo većinom studentima zagrebačke Dramske akademije. - I u domaćim i u stranim produkcijama često se policijski posao prikazuje posve nerealno. ‘CSI’ u 40 minuta rješava slučaj, od traga do počinitelja, dok je za jedno ubojstvo u Splitu napravljeno više stotina informativnih razgovora, obrađeno više stotina tragova, u istrazi je bilo angažirano na desetke iskusnih kriminalista, i to je nešto što ne možete strpati u 40 minuta. Najčešći rezultat serija kao što je ‘CSI’ jest da građani o policiji misle ‘oni to mogu, ali ne žele napraviti’. Kolega policajac kaže da, kad gleda seriju pa u prvoj sceni pucaju jednim tipom pištolja, a u drugoj, u samom nastavku, opale iz potpuno drugog tipa, gasi televizor.
Na nivou eksperta
Ima filmova u kojima nikad nećete vidjeti da glumac puni pištolj, puca non-stop, a kapacitet spremnika je 15 metaka. Svako pucanje u nekim je serijama izvedeno na nivou eksperta, nepogrešivo. U životu pak, kad pucate, znači u stresu ste i pod adrenalinom, najnormalnija je stvar da čak i utrenirana osoba metu promaši s deset metara, a u filmovima lik s deset metaka ubije 12 ljudi - govori Nikša Jelovčić s Policijske akademije.
Knjaz snima i seriju “Autobiografije gledatelja” koju će na proljeće prikazivati HTV 3. Dosad je snimio 40 petominutnih biografija većinom javnosti nepoznatih ljudi, funkcionira po onoj Warholovoj da svatko ima par minuta slave: - Čovjek donese 50 fotografija iz albuma i priča o životu kroz te fotografije. Vjerujem da u svačijem životu ima nešto zanimljivo.