CHRIS THE SWISS

USPJEH NAKON CENZORSKE AFERE Film koji nije prošao kolaudaciju HAVC-a uvršten na Cannes

 

Film “Chris the Swiss” švicarske redateljice Anje Kofmel - film zbog kojeg su digle poviku pojedine braniteljske udruge te koji nije prošao kolaudaciju Hrvatskog audiovizualnog centra - uvršten je u program Tjedan kritike canneskog filmskog festivala.

Tako će hrvatska kinematografija u Cannesu ove godine biti prisutna sa samo jednim dugometražnim filmom - i to upravo filmom oko kojeg se posljednjih mjeseci zaplela cenzorska afera.

“Chris the Swiss” dugometražni je animirani film koji potpisuje 36-godišnja Anja Kofmel iz Lugana. U filmu autorica se bavi sudbinom svog ujaka koji je 1992. došao u zaraćenu Hrvatsku prvo kao novinar, da bi se potom prijavio i kao dobrovoljac. Nakon što je poginuo, njegova nećakinja kroz animirani film rekonstruira sudbinu i politička uvjerenja rođaka kojeg je uzdizala.

Vlado Kos / CROPIX

Anja Kofmel

 

Politički pritisci

Film švicarske redateljice dobio je hrvatsku potporu po dvije osnove: kao manjinska koprodukcija te na osnovi potpora za strane produkcije koje snimaju na hrvatskom tlu. Tijekom i nakon rada na filmu, međutim, “Chris the Swiss” našao se na udaru dijela desne politike i braniteljskih udruga kao antihrvatska propaganda, ideološki napad i “falsifikat gori od Dvora na Uni”.

Takvi su politički pritisci u hrvatskom filmu postali nešto takoreći uobičajeno. Ali stvar se zakomplicirala kad je umjetnički savjetnik za manjinske koprodukcije, kritičar Slobodne Dalmacije Marko Njegić, odbio kolaudirati film. Premda sam Njegić nije želio komentirati odluku, doznaje se da su razlozi bili ti što je završni film odstupao od scenarija koji je HAVC odobrio financirati te da je sadržavao - kako se tvrdi - utužive dijelove.

Odstupanje završnog filma od scenarija u filmskoj industriji nije neuobičajeno i tek se u ekstremnim slučajevima smatra razlogom za nekolaudiranje. Što se povijesno-političkog aspekta filma tiče, HAVC je švicarskoj autorici navodno predlagao da za savjetnika za povijesni kontekst uzme jednog hrvatskog povjesničara koji važi za “lijevog”.

Koji god razlozi bili, nekolaudiranje mnogi su u filmu i kulturi protumačili kao pranje ruku, ustupak desnici te ograđivanje HAVC-a od filma koji se postupno pretvarao u politički vrući krumpir. “Vrući krumpir” je - međutim - sada ušao u Cannes kao jedini hrvatski film u nekom od festivalskih programa.

 

Stišavanje tenzija

Odbijanje kolaudacije prilično je ozbiljan pravni čin, koji bi u normalnim okolnostima podrazumijevao da producent mora vratiti dobiveni novac, a film se više ne bi smatrao hrvatskom koprodukcijom. Neslužbeno se doznaje da je hrvatski koproducent filma - Siniša Juričić i tvrtka Nukleus film - već tražio da se film ne uvrsti u službeni hrvatski katalog na canneskom marketu.

Sa strane HAVC-a sada, međutim, stižu poruke kojima se nastoji stišati tenzija i zagladiti gorak okus cenzorske afere. Šef audiovizualnog centra Rafaelić izjavio je kako se “traži način da se naknadno reguliraju odnosi centra i koproducenta filma” te izjavio “da bi svakako htio da film bude u hrvatskom katalogu”.

Film u Hrvatskoj još nije prikazan, a vidjelo ga je samo nekoliko ljudi, tako da nitko ne može prosuditi što je u njemu pobudilo toliki politički gnjev. Ali ponovno se - ne prvi put - pokazalo da se ne može zaustaviti Reuters te da desne parapolitičke skupine mogu mrcvariti umjetnike u Hrvatskoj, ali se s onu stranu Bregane njih baš i ne pita.

Izdvajamo