INTERVJU

VELJKO BULAJIĆ 'Doći će mlade generacije koje neće tolerirati pritiske, iživljavanja i stalno duboko oranje i kopanje po nečemu što samo razjedinjuje'

    AUTOR:
    • Luka Benčić

  • OBJAVLJENO:
  • 01.03.2017. u 15:16

Zagreb, 021115. Kino Europa.
Promocija monografije Veljko Bulajic Vlakom bez voznog reda u povijest filma.
Monografiju su predstavili ministar kulture Berislav Sipus, urednik Bozo Rudez, Vinko Bresan, Ljubo Sikic, Bruno Kragic.
Na fotografiji: Veljko Bulajic.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX

Veljko Bulajić

88-godišnji autor brojnih klasika najavljuje svoj prvi filmski projekt nakon “Libertasa” iz 2006.

U Rovinju u četvrtak u osam ujutro past će prva klapa na snimanju novog filma Veljka Bulajića, višestruko nagrađivane redateljske zvijezde ex-jugoslavenske kinematografije i autora klasika takozvanog partizanskog filma kao što su “Bitka na Neretvi” i “Kozara”.

Novi Bulajićev projekt “Bijeg do mora” najavljuje se kao prvi visoko­budžetni film o Istri, njezinim ljudima, običajima i povijesti. Baš kao i njegov “rival” Antun Vrdoljak, koji snima seriju i film o Anti Gotovini, Bulajić je od HAVC-a dobio 4,2 milijuna kuna, a u financiranju sudjeluju i Ministarstvo kulture Crne Gore i Agencije za film Makedonije. Produkciju potpisuje Gral Film iz Hrvatske, a koproducenti su crnogorski Dogma Studio i makedonski Geyzer Film.

Univerzalna priča

Kako je otkriveno uoči snimanja, “Bijeg do mora” prati priču jednog od “bezimenih” njemačkih vojnika mobiliziranih protiv njihove volje i bačenih na ratišta diljem Europe, u ovom slučaju u tadašnju Jugoslaviju. Glavni lik bježi od partizana preko cijele Istre, a usput se zaljubi u Hrvaticu koja je u ratu ostala udovica. Paralelno, radnja se odvija i u današnje vrijeme, a sudbine likova iz sadašnjosti i prošlosti se prepliću i dodiruju. Osnovna je tema filma, navode producenti, “pobjeda čovječnosti i ljubavi nad užasom i besmislom ratova koji dolaze i prolaze, ali razaraju ljudske vrijednosti običnih ljudi, malog čovjeka”.

U glavnim ulogama su njemački glumac Tom Wlaschiha te Dijana Vidušin, Jadranka Đokić i Barbara Prpić, a u ostalim su ulogama Gerd Rigauer, Goran Grgić, Vili Matula, Sabina Toziya, Mirko Vlahović, Dušan Bućan, Milan Pleština, Momči­lo Pičurić, Srđan Grahovac, Nada Klašterka, Dančo Čevreski, Meto Jovanovski i drugi.

Ovo je prvi Bulajićev film nakon “Libertasa” iz 2006., a 88-godišnji redatelj pun je poleta i entuzijazma oko novog projekta.

- Snimio sam dva-tri ratna filma, snimio sam nekoliko suvremenih, a onda sam u jednoj fazi svoga stvaralaštva došao do ideje da bi to suvremeno i ratno trebalo nekako povezati i približiti današnjem gledatelju od kojega je taj period jako udaljen. Također, to su neki prob­lemi koji današnje ljude na neki način vežu i razdvajaju. Priča je dramaturški komplicirana, ali vrlo jednostavna za gledanje u kinu. Zahtjevna je u tehničkom smislu, naročito u montaži koja će tek uslijediti. Učinilo mi se da je ambijent u kojem se priča događa nekako najbliži Istri. Naravno, ja nisam poznavatelj Istre, ali ću je sada otkrivati tijekom snimanja, kao što sam je otkrivao i tijekom pisanja scenarija. Vjerujem da takva Istra i ta priča može naići na šire zanimanje - ispričao nam je Bulajić što ga je motiviralo na odabir tematike i mjesta radnje.

Ističe da je to priča koja obuhvaća i sudbine Nijemaca i naših ljudi.

- Rat je taj koji sve lomi, krši i uniš­tava. To je univerzalna priča - kaže.

Na pitanje prati li što se događa s HAVC-om odgovara niječno.

- U pripremama sam za film i samo o tome razmišljam. Mislim da će se stvari razriješiti, da je to jedno stanje koje se može pozitivno regulirati, a u svakom slučaju, važno je da razvoj kinematografije ne stane. Kada ona jednom stane, onda treba kretati od početka, a to ne bi bilo dobro - kaže Bulajić.

Duge pripreme

Pitam ga kako, kao redatelj najpoznatijih partizanskih filmova, gleda na relativizaciju prošlosti koja se trenutno događa u Hrvatskoj.

- Jedna je strana u desnoj orijentaciji u svakom slučaju ekstremna. Ona razjedinjuje u svojim stavovima, a ne ujedinjuje. To, naravno, ne znači da je sve u desnoj orijentaciji negativno, kao što ni sve u lijevoj nije krajnje pozitivno. Ali, mislim da će vrijeme to, na neki način, “rastjerati”, jer život to traži. Doći će mlade generacije koje neće tolerirati pritiske, iživljavanja i stalno duboko oranje i kopanje po nečemu što samo razjedinjuje - govori redatelj, ističući da ne smatra da u Europi dolazi do ponovnog bujanja fašizma već da te priče potenciraju oni koji od toga imaju koristi.

Za snimanje “Bijega do mora” Bulajić kaže da se pripremao jako dugo. Više je od tri godine radio na scenariju, iduće dvije na odabiru lokacija. Kako kaže, bez dobrih priprema nema dobrog filma.

- Želio sam da ovo bude priča koja će moći odjeknuti i u našoj sredini i imati dobar prijem u inozemstvu. Također, želio sam da scenarij bude perfektan. Scenariji i odabir tema su jedna od najslabijih točaka u našoj kinematografiji. Priče koje ne prelaze granicu, priče koje ne zanimaju gledatelje u Francuskoj, Grčkoj i u Alžiru - govori Bulajić, koji je na scenariju za “Bijeg do mora”, među ostalima, surađivao i s pokojnim piscem Mirkom Kovačem.

Premijera novog Bulajićevog filma najavljuje se za kraj godine ili početak 2018., a paralelno s projekcijama u zemljama koje sudjeluju u produkciji, prikazivanje “Bijega do mora” dogovoreno je i u Bruxellesu.

- Nakon toga, ako stignemo, idemo na Berlin, pa na Cannes, Veneciju... Bio sam tamo u žirijima i vrata su mi odškrinuta. Ekipa je sjajna i siguran sam da će film imati međunarodni odjek - kaže Bulajić.

U svoj novi film, po vlastitim riječima, ulazi “kao da mu je prvi put”.

- Smatram da je to najvažnije pravilo u radu redatelja - zaključuje Veljko Bulajić.

Izdvajamo