ŽIVUĆI KLASICI

Veljko Bulajić i Antun Vrdoljak u devetom desetljeću života dobili novac za film

Veljko Bulajić
 Goran Mehkek / CROPIX
"Ukratko: Domovinski rat, Drugi svjetski rat, Veliki ilirski ustanak, zatim očevi, majke i djeca, te jedna priča o dječaku i Bogu - eto čemu služi hrvatski film, da pogledamo u ono što jest i što nas određuje", komentirao je ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar

Na danas održanoj 68. sjednici Hrvatskog audiovizualnog vijeća donesene su odluke o listi prioriteta i raspodjeli sredstava prema javnom pozivu za poticanje proizvodnje audiovizualnih djelatnosti za dugometražni igrani film, na koji je pristiglo 29 projekata, od čega 10 debitantskih.

Ukupno sedam filmova predloženo je za sufinanciranje u ukupnom iznosu od 22.100.000 kuna. Među odobrenim projektima su dva debitantska filma (Jure Pavlović sa Samo zatvori oči i Simon Bogojević Narath s Illyricvm), jedan u fazi postprodukcije (Goran Nevia Marasovića), novi projekt Ognjena Sviličića Bog u cipeli i omnibus Duboki rezovi Filipa Peruzovića, Filipa Mojzeša i Dubravke Turić te dva projekta veterana hrvatske kinematografije - Veljka Bulajića i Antuna Vrdoljaka.

"Kinematografije koje drže do sebe omogućuju svojim živućim klasicima da snimaju filmove i u dubokoj starosti. U filmskoj umjetnosti pravi redatelji ne idu u mirovinu niti sa 65 niti sa 67 godina. S hrvatskom kinematografijom to nije uvijek bio slučaj. Dok je portugalski klasik Manoel de Oliveira uspješno režirao cjelovečernje filmove i nakon navršene stote godine, mi smo najveće legende slali prisilno u mirovinu u najboljim godinama. Jedan od najvećih hrvatskih umjetnika 20. stoljeća Branko Bauer posljednji je film u Hrvatskoj 'dobio' u dobi od 46 godina. Godine 2016. hrvatski je film 'življi' no ikada. Produciramo više cjelovečernjih igranih filmova negoli u najkvalitetnijim razdobljima naše filmske povijesti. Ovakva hrvatska kinematografija ima snage i novca omogućiti našim živućim klasicima Antunu Vrdoljaku i Veljku Bulajiću da u devetom desetljeću života snime cjelovečernje igrane filmove", ističu u obrazloženju umjetnički savjetnici za dugometražni igrani film Dalibor Matanić i Dean Šoša.

Na poziv za poticanje proizvodnje audiovizualnih djelatnosti za dokumentarni film (rok 27. studeni 2015.), pristiglo je 46 prijava (23 za kratkometražni te 23 za dugometražni dokumentarni film). U kategoriji kratkometražnih dokumentaraca za sufinanciranje je predloženo osam projekata (od čega je pet debitantskih) u ukupnom iznosu od 1.338.667,20 kuna, dok su u kategoriji dugometražnih dokumentaraca predložena dva projekta u ukupnom iznosu od 590.000 kuna. Umjetnička savjetnica za dokumentarni film Ivana Fumić u svom je obrazloženju istaknula kako zabrinjava da gotovo 50% autora i dalje ne razlikuje filmski dokumentarac od dokumentarne televizijske emisije, te da dugometražna forma i dalje obiluje projektima koji se nisu pomakli od izbora i istraživanja same teme.

Na poziv za poticanje proizvodnje audiovizualnih djelatnosti za animirani film (rok 27. studeni 2015.), pristigla je 21 prijava, a sufinanciranje je predloženo sedam projekata u ukupnom iznosu od 2.031.800,00 kuna, a među njima su tri projekta debitantica (Antonija Begušić, Lucija Mrzljak, zajednički projekt Maše Udovičić i Juliane Kučan). Umjetnički savjetnik za animirani film Igor Prassel istaknuo je da se na natječaj prijavilo 18 različitih producenata, što je svakako dobar trend za budućnost hrvatske animacije.

Na poziv za poticanje proizvodnje audiovizualnih djelatnosti za eksperimentalni film (rok 27. studeni 2015.), pristiglo je 16 prijava, a sufinanciranje je predloženo četiri projekta u ukupnom iznosu od 360.000 kuna. projekta (tri u produkcijskoj i jedan u postprodukcijskoj fazi). Umjetnička savjetnica za eksperimentalni film Sanja Grbin ističe da se vodila kriterijima zanimljivosti, inovativnosti i aktualnosti koncepta, formalno-izvedbene promišljenosti i razrađenost režijskih postupaka.

Na poziv za poticanje filmskih koprodukcija s manjinskim hrvatskim udjelom (rok 30. studeni 2015.) prijavljeno je 30 projekata, od kojih je njih pet predloženo za sufinanciranje, u ukupnom iznosu od 1.900.000 kuna.

"Hrvatske autorice i autori animiranog filma ponudili su izgleda veliku vrijednost na ovom natječaju. Danas smo se, istekom mandata, zahvalili umjetničkom savjetniku Igoru Prasselu koji je svojim radom mnogo učinio za ovaj današnji rast hrvatske animacije. Dugi igrani filmovi su valjano raznovrsni! Drago mi je što smo dosegli i zrelost i kapacitet koji nam omogućuje da žurno prepoznajemo mlade, a u isto vrijeme da imamo prostora za energiju onih najstarijih. Dvojica takvih su sa svoje strane savjetnicima pomogli svojim izvrsnim i tematski važnim projektima. Ukratko: Domovinski rat, Drugi svjetski rat, Veliki ilirski ustanak, zatim očevi, majke i djeca, te jedna priča o dječaku i Bogu - eto čemu služi hrvatski film, da pogledamo u ono što jest i što nas određuje", komentirao je ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar.

Vijeće je odluku donijelo po prijedlozima Umjetničkog vijeća, čija je 48. sjednica održana jučer, 9. svibnja 2016. godine. Hrvatsko audiovizualno vijeće na 67. sjednici odlučivalo je u sastavu: Vera Robić-Škarica, Nataša Petrović, Zrinko Ogresta, Silvestar Kolbas, Branko Schmidt, Nikola Francetić, Mladen Burić, Branko Matutinović i Dino Paškov, dok su jučer na 48. sjednici Umjetničkog vijeća sudjelovali Sanja Grbin, Saša vojković, Ivana Fumić, Igor Prassel, Tomislav Mršić, Dean Šoša, Dalibor Matanić, Juraj Lerotić i Teodor Celakoski.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. travanj 2024 08:44