REBOOT DEVELOP BLUE 2019

NAZIVALI SU IH SMIJEŠNIMA, A DANAS... Dok ekipa iz Reboota osvaja svijet, video igre u Hrvatskoj dobivaju sve više institucionalne potpore

Dino Šertović / REBOOT

 

“Nema šanse. Konferencija o videoigrama? U Zagrebu? Neće uspjeti. Nema dovoljno ljudi, nitko osim nas ne radi taj posao. Možeš nas nabrojati na prste obje ruke, i to jedva.”

Tako je prije sedam godina dočekana ideja Damira Đurovića, izvršnog direktora časopisa za videoigre Reboot te sajma posvećenog video igrama Reboot InfoGamer, da se u glavnom gradu Hrvatske organizira konferencija koja će okupiti hrvatske i regionalne studije koji se bave razvojem video igara.

“Nekoliko ljudi koje smo poznavali i koji su se bavili time bili su skeptični. Njima je to bio smiješan projekt. Rekli su nam da nećemo okupiti više od 20 do 30 ljudi te da nema smisla to raditi”, priča za Jutarnji Đurović. “Vjerovali su da ne postoji toliko ljudi koji to rade, mislili su da ‘samo oni to rade’ i da je ‘nemoguće da postoji još netko u regiji tko to radi’. Ne samo da je nemoguće, baš se njima dogodilo da su uspjeli, a drugim nije. Mi se mučimo da opstanemo, tko je dovoljno lud da se isto toliko muči? Najskeptičniji bili oni najveći.”

Đurovića ove teške riječi nisu obeshrabrile i prvi Reboot Develop organiziran je 2013. godine u zagrebačkom hotelu Double Tree by Hilton. Na konferenciju je došlo oko 250 ljudi, a 20 predavača iz cijelog svijeta s okupljenima je podijelilo znanja koja su stekli tijekom višegodišnjeg rada na videoigrama. Unatoč tome što je njemu i njegovom timu to bila prva konferencija, Đurović i njegov tim uspjeli su napraviti događaj na najvišem nivou.

“Događaj smo smjestili u hotel visoke razine, odmah smo uključili gastro komponentu, a predavači koje smo pozvali bili su eminentni stručnjaci”, objašnjava Đurović i dodaje da je konferencija doživjela uspjeh. “Donijeli smo odluku da ćemo na njoj nastaviti raditi te da ćemo je podići na međunarodnu razinu. Naime, na prvoj konferenciji bilo je gostiju van regije, ali ih je bilo oko deset posto.”

Da bi se omogućila međunarodna ekspanzija konferencije, donesena je odluka da se konferencija iz Zagreba premjesti na hrvatsku obalu. Prvi Reboot Develop na obali održan je u Dubrovniku i konferencija upravo taj grad danas zove svojim domom (treći po redu i drugi obalni Reboot održan je u Splitu, op.a.). Uz međunarodnu ekspanziju, Reboot Develop tijekom godina doživio je i sadržajnu ekspanziju u smislu posebnog prostora gdje nezavisni studiji za razvoj videoigara posjetiteljima mogu pokazati svoje igre i mogućnosti da svoje igre prezentiraju potencijalnim investitorima i distributerima. Zahvaljujući svim tim sadržajima broj posjetitelja Reboot Develop konferencije narastao je do prošlogodišnjih 1.500. Broj predavača rastao je paralelno s brojem posjetitelja te se s ovogodišnjim izdanjem konferencije popeo na 142.

Dino Šertović / REBOOT
 

No, ekipa iz Reboota tu nije stala. Naime, Đurović je na prošlogodišnjem Reboot Developu najavio da se konferencija širi te da djelomično mijenja ime. Dosadašnji Reboot Develop postao je Reboot Develop Blue, a najavljeno je da će se ove godine od 30. listopada do 2. studenog održati i prvo izdanje konferencije Reboot Develop Red. Iduće će se godine pak održati prvo izdanje konferencije Reboot Develop Uni, i to u Cavtatu od 20. do 22. travnja.

“Reboot Develop Red radimo s njemačkim partnerima i održat će se u srcu (kanadske savezne države) Alberte u nacionalnom parku Banff. Hotel u kojem će se održati konferencija može primiti 2.500 ljudi, a sama konferencija bit će slična onoj “plavoj” odnosno dubrovačkoj”, pojašnjava Đurović.

“Bit će to luksuzna konferencija na kojoj će se moći čuti i o nezavisnoj produkciji i o najskupljim naslovima. Naime, u kanadskoj industriji video igara radi oko 26 tisuća ljudi. Gotovo svi najveći svjetski studiji za razvoj video igara tamo imaju svoje podružnice, od Ubisofta do Electronic Artsa. Najviše ih je locirano u Montrealu i Vancouveru, a Alberta je odmah iza njih. U nekima od tih studija radi i po četiri tisuće ljudi. Istovremeno, Kanada trenutno doživljava pravi “boom” nezavisnih studija pa se stoga savršeno uklapa u Reboot Develop priču.”

Đurović kaže da se Kanada nametnula kao odlična lokacija za konferenciju jer je blizu Sjedinjenih Američkih Država, globalnog vođe u industriji video igara. “Oni takvih događaja nemaju, a predavače ćemo birati prema vrlo strogim kriterijima. Dapače, neke smo morali i odbiti jer se koncepcijski nisu uklapali u ono što s događajem želimo postići”, dodao je.

Povezanost “crvenog” i “plavog” Reboot Developa omogućit će i povezivanje hrvatskih studija za razvoj video igara s onima iz Kanade. Đurović je na to osobito ponosan. “Unakrsno će se promovirati i mislimo da će i jedni i drugi profitirati od te povezanosti. Unatoč tome što je kanadska industrija razvijena i moderna, dosta je slabo izložena drugim industrijama iz ostatka svijeta. Super su razvijeni, ali nedovoljno promovirani”, rekao je čelni čovjek Reboota i dodao da svaka kanadska savezna država ima vlastiti sustav potpore za one tvrtke koje žele raditi video igre.

S druge strane, Reboot Develop Uni nudit će studentima iz cijelog svijeta priliku da uče, sudjeluju u radionicama i natječu se. “Oni će biti izloženi svim predavačima i tvrtkama koje će doći na Reboot Develop Blue”, dodaje Đurović.

Konferenciji Reboot Develop Blue 2019 prisustvovala je i ministrica kulture Vlade Republike Hrvatske Nina Obuljen Koržinek te je u razgovoru za Jutarnji istaknula da se Reboot nametnuo kao globalno prepoznatljiv brend, odnosno konferencija o videoigrama koja omogućava susret kreativaca i producenata iz cijelog svijeta.

“Hrvatska industrija videoigara raste u nevjerojatnim postocima. Mnogi domaći studiji za razvoj videoigara prisutni su na svjetskom tržištu, gdje izvoze čak više od 99 posto svojih proizvoda i usluga. U domaćoj industriji trenutno radi oko tisuću ljudi, ali ta brojka stalno raste, stalno se traže nove mlade kreativne snage”, rekla je Obuljen Koržinek.

Vlada RH prošle je godine u srpnju videoigre uvrstila u Zakon o audiovizualnim djelatnostima, davši im tako mogućnost da zauzmu svoje mjesto u kulturnoj i kreativnoj industriji Hrvatske te otvorivši im mogućnost da konkuriraju za različite vrste ulaganja i poticaja.

“Nešto prije uvrštavanja igara u Zakon o audiovizualnim djelatnostima Ministarstvo kulture  objavilo je javni poziv za poticanje poduzetništva u kulturnim i kreativnim industrijama i tri poduzetnika iz industrije video igara - Exordium Games, Poster i Novena - dobila su 132, 99 i 70  tisuća kuna za razvoj video igara”, dodala je ministrica. “Potencijali su jako veliki za korištenje video igara u sinergiji s drugim kulturnim i kreativnim industrijama. Tu se razmišlja o muzejima i drugim ustanovama koje će razvijajući ovaj segment moći bolje prezentirati ono što rade u svojoj osnovnoj djelatnosti.”

Dino Šertović / REBOOT
 

Da videoigre polako, ali sigurno, puštaju korijenje u hrvatskim institucijama svjedoči i inicijativa Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu, Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, studija dizajna pri zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu, Fakulteta elektrotehnike i računarstva te Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu da se osnuje interdisciplinarni diplomski studijski program u sklopu kojeg će se podučavati video igre. “To je prvi specijalizirani program za školovanje stručnjaka za video igre, stručnjaka koji su prijeko potrebni za dugoročni razvoj hrvatske industrije video igara”, dodala je Obuljen Koržinek.

Spomenute su se institucije javile na poziv Ministarstva znanosti i obrazovanja za provedbu projekta “Izrada standarda zanimanja i kvalifikacija te novih studijskih programa za područje dizajna i razvoja videoigara” (skraćeno: “Edu4Games”) koji će se financirati iz Europskog socijalnog fonda. Projektom će upravljati Akademija dramske umjetnosti (ADU), vodit će ga prodekan za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju ADU Davor Švaić, a projekt vrijedi 3.999.249,37 kuna.

“Riječ je o trogodišnjem programu, s tim da će se prve dvije godine raditi na razvoju studijskog programa. Program će imati četiri komponente, odnosno četiri edukacijska modula. Studenti će se na razini diplomskog studija moći školovati za dizajnera videoigara, vizualnog umjetnika u videoigrama, programera videoigara i producenta videoigara”, objašnjava Švaić za Jutarnji.

“Nakon što napišemo program, kreće testiranje. Testirat ćemo ga jedan semestar pa ćemo nakon toga napraviti evaluaciju i reviziju te unijeti potrebne promjene. Nakon toga program ide na akreditiranje. Dok čekamo akreditaciju program ćemo staviti u praksu kroz institut cjeloživotnog obrazovanja. Napravit ćemo sve da program krene akademske godine 2021./2022.”, dodao je Švaić i rekao da ADU već dvije godine za svoje i druge zainteresirane studente provodi radionice o dizajniranju video igara.

Poduzetnički inkubator Pismo u Novskoj, koji je fokusiran na razvoj metalne industrije i industrije videoigara, na lokalnoj je razini u srednjim školama već proveo jedan edukacijski program o videoigrama i postavio određene temelje za osnivanje novih tvrtki koje će se danas-sutra baviti videoigrama. Ministrica kulture dodaje da je važno senzibilizirati javnost za industriju videoigara te da su u tom smislu edukativni programi iznimno važni.

Suradnja Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) i industrije videoigara dodatno će se precizirati i unaprijediti donošenjem pravilnika za dodjelu sredstava segmentu videoigara. “Vjerujem da će se nakon usvajanja pravilnika oko HAVC-a stvoriti mreža suradnika koji će pomoći da se HAVC usmjeri prema ovoj iznimno propulzivnoj grani”, rekla je ministrica i dodala da je u tom smislu bitno stvoriti fleksibilan okvir za suradnju budući da se videoigre jako brzo razvijaju i tehnološki mijenjaju.

Kao jedan od najvećih problema hrvatske industrije videoigara i dalje ostaje dvostruko oporezivanje prihoda koji nastaju u Sjedinjenim Američkim Državama, tržištu gdje su bazirane najveće svjetske distributivne platforme. Obuljen Koržinek kaže da se radi na rješavanju tog problema, ali da su pregovori oko takvih pitanja uvijek dugotrajni. “Vlada je senzibilizirana za ovu temu i nastojat će stvoriti uvjete koji će hrvatsku industriju video igara učiniti konkurentnijom”, dodala je.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo