GLAZBA U HRVATA

Domaće top-liste vs. strane: Kakav nam je opći glazbeni ukus

Od žanrova, na našim listama dominira pop koji slijede R&B i rap te dance

Koju i kakvu svjetsku i domaću popularnu glazbu slušamo na hrvatskim radiopostajama? Pitanje je možda izlišno jer svatko od nas ima svoju omiljenu radijsku postaju ili glazbene emisije na nekoj od njih, no godišnji pregled glazbenih top-lista respektabilnog uzorka hrvatskih radiopostaja solidna je ilustracija glazbenog ukusa publike, radijskih urednika i statistike tzv. tjednih airplay lista.

Radijski producent Goran Komerički koji, među ostalim, uređuje i s Monikom Lelas ponedjeljkom uvečer na HR2 vodi Airplay Radio Chart kao sinergiranu top-listu inozemne glazbe, temeljenu na tjednim top-listama 40-ak postaja, pripremio je godišnji izvještaj o tome koje su pjesme, izvođači i glazbeni žanrovi bili najzastupljeniji tijekom 2009. na spomenutim top-listama.

Očekivano, na ukupnoj listi izvođača vode Lady GaGa, Beyonce, U2, Pink i Lilly Allen. Najpopularnije inozemne pjevačice na hrvatskim top-listama bile su Lady GaGa, Beyonce, Pink, Lilly Allen i Katy Perry, dok su od muških izvođača najbolji prolaz kod hrvatskih slušatelja, pomalo iznenađujuće, imali James Morrison, David Guetta, Daniel Merriweather te Eminem i Justin Timberlake.

Najveći broj hitova

Najzastupljenije grupe bile su U2, Black Eyed Peas, Pussycat Dolls, Franz Ferdinand i Pet Shop Boys. Najzastupljeniji rock-bendovi bili su U2, Franz Ferdinand, The Killers i Kings Of Leon, a među pop-grupama to su Pet Shop Boys, La Roux, Sugababes, Take That i Empire Of The Sun, a među dance/elektronskim sastavima Depeche Mode, Royksopp, Freemasons, The Prodigy i Basement Jaxx. Generalno, pop i urban pjevačice nadvisile su zastupljenošću izvođače drugih žanrova. Albume s najvećim brojem hitova na top-listama imali su Beyonce, Lady GaGa , U2, Pink i Lilly Allen.

“Naš eter, kad su posrijedi top-liste, uglavnom korespondira s europskim i američkim top-listama. Ipak, ima i specifičnosti. Velika, etablirana i renomiranija imena s dužim stažem kod nas bolje prolaze nego vani. Pop-glazba temeljena na 80-ima kod nas je prihvaćenija”, smatra Komerički.

Iz opsežnog ARC izvještaja jasno je kako pop-pjevačice i pjevači te R&B zvijezde imaju najbolji prolaz na hrvatskim top-listama inozemne glazbe, dok za njima kaskaju rock-bendovi i kantautori. Od žanrova, pop je na top-listama dominirao sa 33 posto , a slijedili su ga urban (R&B, rap) izvođači sa 29 posto, rock sa 27 posto i dance sa 10 posto udjela u top-listama tijekom 2009. godine.

Komerički smatra kako “glazbeni urednici u redovnom programu, pa i s top-listama pokušavaju zadovljiti najmasovniji ukus publike”. Oni, kaže, često smatraju kako je “rock elitna forma za publiku sklonu albumima i koncertima”. Stvar za ljubitelje rocka, ali i drugih glazbenih žanrova, manje zastupljenih na top-listama i u redovnom programu radijskih postaja, spašavaju “specijalizirane glazbene emisije koje zadovoljavaju ukus zahtjevnijih slušatelja i pomnije prezentiraju novu glazbu”. Ti bi žanrovi možda bili i više zastupljeni kad bi, drži Komerički, “programi radijskih postaja bili formatiraniji”. Ovako ispada kako “čak i Pearl Jam ili Foo Fighters”, iako bez problema mogu napuniti najveće dvorane u Hrvatskoj, “slabije prolaze na top-listama”. Možda i zato što se, smatra Komerički, “70 posto glazbe u eteru zasniva se na konzervativnom odabiru i igranju na sigurno”.

Za usporedbu, do broja 1 na američkoj Billboard Hot 100 Airplay listi stigli su T. I. s Rihannom i Justinom Timberlakeom, Beyonce, Kanye West, Jammie Foxx, Black Eyed Peas, Keri Hislon i Kanye West, Drake, Taylor Swift, Lady GaGa, Jay-Z i Alicia Keys te Jay Sean i Lil Wayne.



Konzervativni odabir

U Britaniji, pak, nemaju airplay listu nego listu najprodavnijih singlova, a njome su dominirali Lady GaGa, Black Eyed Peas, Joe McElderry, Cheryl Cole, La Roux, Rage Against The Machine, Alexandra Burke, David Guetta, Kings Of Leon i Lilly Allen. U usporedbi s hrvatskom godišnjom ARC listom, ima mnogo preklapanja, ali i razlika. Očito je da naše top-liste nisu ostale imune na ovdašnje nastupe U2, Franza Ferdinanda, Pet Shop Boysa, Beyonce, Ramazzottija i Depeche Mode, kao najvećih koncertnih događaja.

Ipak, čini se kako, posebice izvan top-lista kao strogo zadane forme, kaskamo kad je posrijedi uvođenje nove glazbe u radijski eter i njezino prezentiranje slušateljima iako je “radijskom programu potrebna nova glazba jer ona reflektira današnje društvo i životni stil”, smatra Komerički. I dodaje: “Ako je radio najprisutniji medij, a glazba najprisutnija forma pop-kulture, jasno je da bi radio i nova glazba trebali ići ruku pod ruku. Top-liste to reflektiraju, ali redovni radijski program baš i ne”.

Noćna ugodna iznenađenja

Nije teško složiti se s tom ocjenom jer dnevno “surfanje” radiovalovima ili top-listama uglavnom rezultira osjećajem igranja radijskih urednika na često ziheraški odabranu, pa čak i izlizanu pop-glazbu. Katkad se doista stječe dojam da je pop 80-ih i danas alfa i omega hrvatskih radijskih programa, dok od novije glazbene produkcije prolaz često ima baš ona glazba koja podsjeća na pop 80-ih. Stoga, oni kojima nisu po ukusu top-liste ili dnevni radijski program spas mogu naći u specijaliziranim emisijama kao vodičima kroz šumu glazbene hiperprodukcije ili povijest popularne glazbe.

Pogotovo ako pripadaju dijelu publike s nešto istančanijim ili specijaliziranijim ukusom. Predvečer, uvečer i tijekom noći radijski eter ipak se otvara fanovima hrabrije, progresivnije nove glazbe i neovisnih glazbenih strujanja, kao i poklonicima bluesa, soula, jazza i countryja te pop i rock-antologije, odnosno “arhivskih” žanrova i besmrtnih izvođača u čijoj glazbi ima smisla i ljepote uživati i danas. Šteta je što takvih ugodnih iznenađenja nema više, posebice tijekom dana.

Tagovi

Izdvajamo