Raspored europskih turneja internacionalnih, naročito američkih i britanskih izvođača, posljednjih je godina prilično podređen rasporedu ljetnih open-air festivala, a to se odražava i na jesensku ponudu inozemnih koncerata u gradovima poput Zagreba koji ipak ne spada u najveće i najvažnije europske gradove.
Nije to problem samo Zagreba, nego i Beograda, Budimpešte, Ljubljane, Varšave, Bratislave pa čak i Beča, u koji se ove jeseni isplati potegnuti tek na koncerte Paula McCartneyja, Father John Mistyja i Breedersa. Uz to, Zagreb više nema ni promotora koji redovno posluju s najvećim svjetskim booking agencijama, ali ipak i ove jeseni imamo barem nekoliko inozemnih koncerata za preporuku, a s obzirom na preuređenje Tvornice kulture, sljedeća godina, kad govorimo o pojedinačnim nastupima inozemnih izvođača, mogla bi biti bogatija. Podsjetnika radi, u Zagrebu ove jeseni nastupaju još i Jethro Tull, Editors, Spain, Life Of Agony, Jason Derulo, David Garrett, Il Volo, Son Lux, My Baby...
Johnny Marr, 24. 11., Lauba
Ako treba izabrati samo jedan koncert od kojeg najviše očekujem ove jeseni, onda je to nedavno najavljeni nastup Johnnyja Marra u sklopu još jednog Yammatova u Laubi. Johnny Marr proteklih pet godina oduševio je solističkim albumima “The Messenger” (2013.) i “Playland” (2014.) te ovogodišnjim “Call The Comet” na kojima se potvrdio iznova iskazuje kao jedan od najefektnijih, najutjecajnijih i najsamosvojnijih gitarista u proteklih četrdesetak godina.
Nije netočno tvrditi da je Marr i jedan od najvažnijih britanskih gitarista uz Keitha Richardsa, Erica Claptona, Jimmyja Pagea i Jeffa Becka, ali i bitno drugačiji od njih, kao i The Edge iz U2 ili William Reid iz The Jesus And Mary Chain. Takvog smo ga upoznali i kroz albume The Smithsa pa je bilo teško čekati gotovo 25 godina da nakon raspada tog kultnog benda Marr napokon počne objavljivati solo albume, ako ne računamo “Boomslang” (2001.) s pratećim bendom The Healers i tri albuma dua The Electronic koji je držao s Bernardom Sumnerom iz New Ordera. Njegov ukus i stil formirali su The Stooges, Patti Smith, Neil Young, MC5, New York Dolls, Roxy Music da bi tijekom karijere surađivao s Pet Shop Boysima, Bryanom Ferryjem, Pretendersima, Paulom McCartneyjem i novijim sastavima poput Modest Mousea i The Cribsa.
Deafheaven
13. 10., Močvara
Pokušajte zamisliti koliziju shoegazea My Bloody Valentinea, mističnosti Sigur Rosa, bučnosti zaboravljenog sastava s ruba punka i metala Die Kreuzena, hardcore gitarističko psych-rock tkanje Hüsker Dü, stilizacije švedskog prog-metal benda Opeth, stadionskog rocka Foo Fightersa, simfo-rocka Queena i glam-rocka Davida Bowieja i bit ćete na tragu toga kako na ljetos objavljenom četvrtom albumu “Ordinary Corrupt Human Love” zvuči Deafheaven iz San Francisca. Nije slučajno da je taj album, koji je nemoguće strpati u neku stilsku ladicu, premijeru imao na tisuću radijskih postaja iz američkog sustava javnog radija NPR (National Public Radio).
David Eugene Edwards & Alexander Hacke
6. 11., Tvornica kulture
Ako vam je u lijepom sjećanju ostao ili žalite što ste propustili prošlogodišnji koncert u “Jedinstvu” Blixe Bargelda i talijanskog skladatelja filmske i kazališne glazbe Teha Tearda, onda nemojte propustiti koncert Alexandera Hackea iz Einstürzende Neubautena i Davida Eugenea Edwardsa iz Woven Handa. To vrijedi i ako ste poklonik Nicka Cavea i Marka Lanegana, njujorškog electro-punk dua Suicide, čiji nas je pjevač Alan Vega zauvijek napustio 2016. godine, ili spojeva industrial, ambijentalne, elektronske, gotičke, folk, post-punk pa i arapske, aboridžinske i indijanske glazbe.
Public Service Broadcasting
19. 11., Tvornica kulture
Neke koncertne reprize nam baš i nisu potrebne, ali u slučaju PBS-a stvari stoje posve drugačije jer posrijedi je jedan od tematski najzanimljivijih koncepata u današnjoj popularnoj glazbi, pomno elaboriran kroz socio-politički angažirane albume “Inform-Educate-Entertain”, “The Race For Space” i “Every Valley”; usporedive s promišljanjima Kraftwerka, Gang Of Foura, Einstürzende Neubautena i Laibacha. Kolaps industrije, a time i “napuštene, zapostavljene društvene zajednice diljem Zapadnog svijeta”, nalik onima iz filmova Kena Loacha, potka je albuma “Every Valley”.
Mudhoney
24. 11., Močvara
Prije nego što je grunge eksplodirao s Nirvanom i Pearl Jamom, Soundgardenom i Alice In Chains, najveće ime tog velikog pokreta i vala rock glazbe bio je bend Mudhoney čiji je legendarni underground-rock hit “Touch Me, I’m Sick” s kultnog mini-albuma “Superfuzz Bigmuff” postao i neslužbenom himnom grungea, prije nego što je to postao Nirvanin “Smells Like Teen Spirit”. Kako god okrenuli, bez Mudhoneyja ne bi bilo ni grunge eksplozije, a njihov ponovni dolazak u Zagreb prigoda je za podsjećanje na burne i eksplozivne dane grunge revolucije kojim je alter-rock koncem 80-ih i početkom 90-ih rasturio mainstream rock i pop glazbu.
Keziah Jones
1. 12., Tvornica kulture
U sklopu serijala koncerata Musicology Barcaffe Sessions, osmišljenog 2017. godine poput sezonskog “on-going” klupskog festivala, prvi u Tvornici kulturenastupa soul pjevač Mario Biondi, a 1. prosinca nigerijski gitaristi kantautor Keziah Jones. Keziah je kreator takozvanog bluefunka, mješavine blues melodija i oštrih ritmova funka, ali i elemenata joruba glazbe. Keziah je vješt stilist koji izraženom ritmikom i pokretima ponekad podsjeća na sviranje udaraljki ili na slap-tehniku koju koriste basisti, a posjetitelji njegova premijernog hrvatskog nastupa imat će priliku čuti njegove hitove “Rhythm Is Love”, “ Where ‘s Life?” i “Million Miles From Home” i druge pjesme s prošlih i nadolazećeg albuma.