DANICA KRAGIĆ

Jedna je od najboljih svjetskih robotičarki, ali i modna ikona o kojoj piše Vogue

Zagreb, 031017.
Fakultet elektrotehnike i racunarstva.
Danica Kragic Jensfelt je znastvenica koja radi kao prodekanica i profesorica robotike na Kraljevskom tehnoloskom institutu KTH u Stockholmu.
Na fotografiji: Danica Kragic Jensfelt.
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
Tomislav Krišto / CROPIX / CROPIX

Danica Kragić Jensfelt

Robotika za nju posao, a šivanje opsesija. Počela je šivati kao petogodišnja djevojčica, najprije za lutke, a onda i za ostale članove obitelji. U ljeto prošle godine postala je zaštitno lice švedske modne marke Rodebjer

Ona je jedna od najboljih svjetskih robotičarki, ali i modna ikona o kojoj piše Vogue. Riječanka Danica Kragić (46) znanstvena je zvijezda u Švedskoj, gdje već godinama živi - te je ostvarila impresivnu karijeru.

Danica Kragić profesorica je kompjutorskih znanosti na Kraljevskom tehnološkom institutu (KTH) u Stockholmu. Istodobno, prodekanica je na Fakultetu kompjutorskih znanosti i komunikacija na KTH, zatim direktorica Centra za autonomne sustave, članica Švedske kraljevske akademije znanosti te članica nadzornih odbora velikih švedskih kompanija SAAB i FAM.

“Danica Kragić će Wallenbergove učiti o robotima”, pisali su švedski mediji u rujnu 2015. godine, kada je izabrana u Nadzorni odbor kompanije FAM u vlasništvu zaklade Wallenberg. Tada sam prvi put telefonski razgovarala s Danicom Kragić.

Rekla mi je da je u rodnoj Rijeci završila tadašnju matematičko-informatičku srednju školi te 1995. godine diplomirala strojarstvo na Tehničkom fakultetu. Željela se baviti manekenstvom, ali njezini su roditelji smatrali da najprije treba završiti fakultet. Tijekom studija završila je tečaj za manekenke, sudjelovala na prvom izboru za Miss Hrvatske te nosila nekoliko revija. Dobila je čak i ponudu da karijeru nastavi u Milanu, jednoj od svjetskih prijestolnica mode. Ipak, umjesto manekenstva, izabrala je akademsku karijeru.

Nakon diplome pružila joj se prilika da kroz organizaciju IAESTE (International Association for the Exchange of Students for Technical Experiences) ode u Švedsku.

- U Stockholmu sam vidjela natječaj u novinama za doktorski studij na Kraljevskom tehnološkom institutu. Prijavila sam se, a oni su me 1997. primili na doktorat - prisjetila se Danica Kragić.

Hrvatska znanstvenica 2001. godine doktorirala je na KTH, a zatim se znanstveno usavršavala u SAD-u i Francuskoj. Karijeru je nastavila u Švedskoj, gdje je 2007. godine već u dobi od 36 godina dobila stalnu profesorsku poziciju. Njezina vezanost za Švedsku je i osobne prirode jer je prije 22 godine u Stockholmu upoznala švedskog znanstvenika Patrica Jensfelta. Vjenčali su se 2006. godine, a imaju dvoje djece: Jonathana (10) i Isabelle (3). Kada je početkom listopada ove godine na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu govorila o svojem životu i radu, Danica Kragić iskreno je rekla da je Jonathan dijete s posebnim potrebama. Obiteljska priča jedna je i od motivacija za njezina istraživanja u robotici, što može biti od velike djeci s posebnim potrebama, ali i starijim te bolesnim ljudima.

- Bavim se računalnom vizijom. To uključuje rad s kamerom i slikom, korištenje matematičkih metoda kako bi se izvukla informacija iz slike, jer roboti nemaju oči, pa koriste kamere kako bi vidjeli. Drugi dio mojeg posla je rad s drugim senzorima, kao što su taktilni, kako bi roboti mogli osjetiti što diraju ili dižu - pojasnila je prof. Kragić. Zatim je opisala svoje robote, među kojima je i NAO, koji se može programirati za rad s autističnom djecom.

- Moji roboti imaju dvije ruke, dvije šake, dva oka, ali nemaju noge, nego kotače kako bi se lakše kretali. U Japanu se ljudi dulje bave istraživanjem humanoida i putem popularne kulture, primjerice dječjim filmovima, promoviraju robote kao pozitivna bića. Stoga su njihovi roboti zanimljivi, simpatični i djeci često slatki. Pristup robotima u Americi nije tako pozitivan - rekla je Danica Kragić. Istaknula je da Šveđani teže robotima koji imaju funkciju. - To su djelomice roboti usisivači, a mnogo ljudi koji imaju kuće posjeduje robote za šišanje trave - rekla je prof. Kragić. Zatim je opisala svoj novi projekt. - Ideja je da razvijemo sustav u kojem robota učimo kako sklopiti telefon ili neki sličan uređaj na prirodan način, kao kad učimo vlastitu djecu. S djecom koristimo dijalog, geste, vodimo ih za ruke i pokazujemo im, a to pokušavamo sada u razvoju našeg robotskog sustava. Ne programiramo ih, nego im pokazujemo što da rade - objasnila je Danica Kragić.

Ove godine često je boravila u Hrvatskoj jer je već neko vrijeme angažirana i na ambicioznom projektu ACROSS (Centre of Research Excellence for Advanced Cooperative Systems). Riječ je o 35 milijuna eura vrijednom europskom projektu Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu i Kraljevskog instituta za tehnologiju (KTH) iz Stockholma.

Projekt pod vodstvom prof. Ivana Petrovića, već je prošao prvu fazu prijave u sklopu programa Teaming. - Riječ je o projektu Centra na širem području robotike. To bi bili roboti na moru, na zemlji i koji lete s različitim primjenama: od kućnih do onih koji bi se mogli upotrebljavati u poljoprivredi. Na FER-u postoji jako dobra grupa znanstvenika koji pokrivaju sva ta područja. No, dio tog Centra bio bi usmjeren na inovacije: kako se rezultati znanstvenog rada mogu transformirati u startup kompanije. Uloga KTH je pomoći u razvoju tih inovacija, čiji bi korisnici bili diljem svijeta. No, važno je naći i mjesto za realizaciju projekta jer bi FER zaposlio nove ljude, pa bi tu i hrvatska Vlada morala pomoći - pojasnila je prof. Kragić. Naglasila je da će se 2019. godine znati jesu li FER i njegov strateški partner KTH dobili vrijedni europski projekt. - Ako bi projekt ACROSS zaživio, provodila bih više vremena u Hrvatskoj, gdje mi žive roditelji. Sljedeći korak u Švedskoj bit će jedan veliki projekt i investicija u umjetnu inteligenciju. Radimo s puno malih i velikih kompanija i gledamo kako možemo transformirati cijelo društvo uz pomoć umjetne inteligencije. To je dugoročni projekt kojem se radujem, ali zasad ne mogu reći više o tome - ustvrdila je prof. Kragić.

Moja sugovornica često ističe da je robotika za nju posao, a šivanje opsesija. Počela je šivati kao petogodišnja djevojčica, najprije za lutke, a onda i za ostale članove obitelji. - Kad radite neki posao u kojem ste pod stresom i od vas seočekuju rezultati, treba vam neka protuteža da se možete isključiti iz posla. Ja ne mogu čitati niti gledati televiziju jer mi se posao stalno vraća u glavu. No, kreiranje odjeće me toliko zaokupi da se isključim. Šivanje je bilo i ostalo moj lijek makar moj suprug kaže da pretjerujem s tim silnim materijalima koje stalno kupujem - veselo je rekla Danica Kragić. Osvrnula se i na svojeg supruga Patrica Jensfelta. - Moj suprug se također bavi robotikom, ali se fokus Patricovih istraživanja razlikuje od moga. Mislim da je za sve brakove jako važno da partneri shvate potrebe karijera. Ja sam to našla možda zato što je moj suprug znanstvenik, pa razumije što zahtijeva akademski život. Inače, moj suprug rado dolazi u Hrvatsku, ali se još nije naviknuo na našu hranu - istakla je Danica Kragić.

U ljeto prošle godine prošle godine postala je zaštitno lice švedske modne marke Rodebjer, što je posebno veseli. - Oduvijek sam htjela biti model, a sada mi je to i pošlo za rukom - istaknula je Danica Kragić. Trenutno je zauzeta pripremama za ovogodišnji znanstveno-umjetnički performans u povodu svečane dodjele Nobelove nagrade, koja će se tradicionalno održati 10. prosinca. Prošle godine njezina je kreacija, koju je sama osmislila i sašila, proglašena jednom od tri najljepše haljine na gala svečanosti u Stockholmu. - Ove je godine haljina u sigurnim i minucioznim maminim rukama. Cijela je od šljokica - u tamnoružičastoj i crnoj boji. Ružičasta nije moja boja, ali kako je s poslom, tako je i s odjećom - ponekad morate istražiti nove terene - zaključila je Danica Kragić.

Izdvajamo