U LISINSKOM

'MISA' LEONARDA BERNSTEINA Djelo koje je Jacqueline Kennedy naručila u čast ubijenom suprugu

    AUTOR:
    • Jagoda Martinčević

  • OBJAVLJENO:
  • 20.10.2018. u 21:08

Boris Cvjetanović

Napokon je i glazbeni Zagreb dočekao djelo koje je daleke 1971. tako uzburkalo političke i društvene krugove Amerike. “Mass” (Misa) Leonarda Bernsteina najprije u ciklusu Kanconijer Hrvatske radiotelevizije 18. listopada, a potom i u ciklusu Lisinski subotom dva dana kasnije, za sve poklonike kultnoga glazbenika čija se 100. godišnjica rođenja obilježava s više od 2000 događaja diljem svijeta.

Djelo je naručila Jacqueline Kennedy za svečanost otvaranja Centra Kennedy u počast ubijenom suprugu, no službena javnost Sjedinjenih Američkih Država Nixonova doba nije ga baš prihvatila objeručke.

Kontroverze

FBI je upozorio Bijelu kuću da “Misa” sadrži “kodirane antiratne poruke”, dio katoličke crkve smatrao je to djelo blasfemičnim, a neki kritičari proglasili su ga “pomodnim kičem... jeftinim i vulgarnim”. No vrijeme je išlo u korist “Mise”, publika a osobito mlade generacije našle su u njoj identitet svojih, ali i općih svjetskih problema, čak ju je i papa Ivan Pavao II. doveo u Vatikan 2000. godine!

U vrijeme nastanka djela Bernstein je već bio svjetska zvijezda, ali i poznati aktivist lijevo orijentiranih skupina i zaštitnik onih, poput Crnih pantera, koje su se borile za prava crnaca. Ništa nije moglo ugroziti dugogodišnjeg proslavljenog šefa Njujorške filharmonije, slavnog dirigenta i animatora, napokon i autora kultne “Priče sa zapadne strane” da jasno i glasno kritički prozbori o postkenedijevskom vremenu Amerike i refleksijama toga vremena na cijeli svijet.

U počast prvom američkom katoličkom predsjedniku odabrao je tekst rimokatoličke misne liturgije ispreplevši ga s komentarima i meditacijama uz pomoć američkog kantautora Paula Simona: “Pola ljudi je napušeno/ a drugih pola nada se sljedećim izborima/ Pola ljudi je pijano/ a drugih pola pliva u krivim smjerovima”.

Takvu ogoljelu misao Bernstein je odjenuo u vatromet glazbenih idioma, od bluesa, rocka, popa, gospela... do simfonizma mahlerovskih asocijacija. Djelo je nazvao kazališnim komadom za pjevače, svirače i plesače, a mi smo ga doživjeli u koncertnom obliku sa scenskim intervencijama glavnoga lika Celebranta u emocijama bogatoj interpretaciji baritona Jubilanta Sykesa. Poput Evanđelista u starim Pasijama, Celebrant priča, pjeva i komentira pozivajući različite skupine Zajednice na osobnu i skupnu ispovijed koja se na kraju ujedinjuje u spasonosnoj glazbi molitvi za mir.

Bernsteinovo djelo doista može impresionirati prije svega idejom i porukom kao i glazbom jednostavna suzvučja, unatoč monumentalnosti izvedbenog aparata koji u pojedinim sekvencama asocira na Bernsteinu omiljenog Mahlera. No ono ipak postavlja i staro pitanje kada je riječ o djelu s tekstovnim programom: bi li svima bilo razumljivo da nema prijevoda na displayu? Teško!

Dječji sopran

Bernsteinu je za “Misu” bio potreban golemi ansambl, simfonijski orkestar proširen rock-bendom, orguljama, brojnim udaraljkama, snimljenim efektima te mješovitim i dječjim zborom. U zajedničkom nastupu Simfonijskoga orkestra i zbora HRT-a te zborova Hrvatskog narodnog kazališta i gradskog kazališta Komedija uz Dječji zbor Zapadnonjemačkog radija, bilo je mnogo srčanosti i povjerenja u uglednog dirigenta, Bernsteinova učenika Johna Axelroda, uz uvjerljive karakterne dionice vokalnih solista i dirljiv istup Cynthije Torke, dječjeg solo soprana, koju je publika nagradila posebnim pljeskom, a Jubilanta Sykesa i ovacijama. 

Tagovi

Izdvajamo