Prije malo više od dva mjeseca Davor Slamnig na svoj je Bandcamp profil postavio digitalizirane i remasterirane snimke pjesama koje su se osamdesetih godina pojavljivale u Blentoviziji. Za one koji se još sjećaju, Blentovizija se u sklopu emisije “Stereovizija” emitirala sredinom osamdesetih na TV-u Zagreb, a naziv je dobila po SF junaku i svemirskom letaču Milanu Blentonu kojega je odlično utjelovio tada još ne toliko poznati Davor Gobac.
Slamnig je bio autor glazbe, a objavljivanjem digitalnog albuma s pjesmama kao što su “Grički izotop”, “Drugačiji od svih” ili “Ja sam ja” omogućio je i onima koji se Blentona sjećaju možda samo po imenu da se upoznaju s tom kratkom, ali slatkom epizodom iz najboljih dana Radija 101 i TV-a Zagreb. Zanimalo nas je kako se Slamnig odlučio na ovaj korak i je li objava ujedno i najava novog života i novih dogodovština Milana Blentona.
- Odlučujem se na to polako već tridesetak godina. A sad kad sam ušao u sedmo desetljeće života i rada, i kad su trake dovoljno odležale na polici, shvatio sam: sad ili nikad. I onda se to pažljivo digitaliziralo bajt po bajt, sam proces potrajao je skoro dvije godine dok kvaliteta zvuka nije zadovoljila industrijske standarde. Još jednom zahvaljujem prof. dipl. ing. Bojanu Kondresu na majstorski odrađenom poslu - rekao nam je Davor Slamnig, književnik i glazbenik koji je svojevremeno svirao i sa slovenskom grupom Buldožer.
Kronologija pojavljivanja Milana Blentona bila je sljedeća: prvo se pojavio kao radiodrama Gorana Pirša i emitirao se na Radiju 101, zatim je Milan Trenc u Studentskom listu objavljivao istoimeni strip, a potom je Milan Blenton zaživio i na televiziji, u već spomenutoj glazbenoj emisiji “Stereovizija”.
- Radio sam tad na Radiju 101 i jednostavno mi je došla ideja da napravimo humorističnu SF seriju po uzoru na Flasha Gordona i ostale klasike SF-a 50-ih. Na to su se kasnije nadovezali strip i televizija te je od radijskog formata postao multimedija - kaže idejni začetnik Blentona Goran Pirš. Emisija je na radiju išla tri godine, u večernjem terminu, i bila je jako slušana, a kroz nju su prošle i mnoge danas poznate ličnosti. Tako je Blentonovu ženu, Lijepu Blentu, glumila Zrinka Vrabec Mojzeš, tada još mlada novinarka u zabavnoj redakciji Radija 101, koja se tek kasnije počela baviti politikom.
Veliki protok ljudi
- Bilo je tu još dosta epizodnih likova: Urša Raukar je pjevala, kao i Jadranka Krajina, ja sam glumio galaktičke policajce, doktora Sanitara je glumio pokojni Toni Marošević koji je na radiju uređivao emisiju “Frigidna utičnica”, pokojni Vlada Divljan napravio je sa Slamnigom jednu stvar i otpjevao je, gostovao nam je i Max iz Filma, Andrej Veble, basist Buldožera, Jura Stublić pjevao je s Gopcem... Bio je to veliki protok ljudi - nabraja Pirš.
Uslijedio je strip ilustratora i animatora Milana Trenca, koji je godinu dana izlazio u Studentskom listu. Trenc je svog Blentona jednom opisao kao “antijunaka koji leti kroz alternativni svemir osamdesetih”, a svi njegovi doživljaji reflektirali su stvarne događaje na zemlji, naravno uz osjetnu dozu humora.
Strip Milan Blenton
- Jako sam volio američkog autora Miltona Caniffa i njegov strip o junaku Steveu Canyonu, a Milan Blenton bio je parodija na tog Stevea Canyona i općenito sam volio takav stil crtanja tušem - prisjeća se Trenc koji nam je otkrio i kako se već dulje vrijeme razmišlja o novom uprizorenju Milana Blentona, i to u formi operete. Na njoj će raditi ista ekipa koja je radila i na originalnom Blentonu, a pridružit će im se i kompozitor Mladen Tarbuk.
- Pregovaramo s Hrvatskim narodnim kazalištem i Komedijom, no kako smo svi raštrkani po projektima, nismo još ništa definirali. Ali, nadamo se da će Blentona opet tumačiti Gobac jer samo je jedan Milan Blenton, a to je Davor Gobac - poručuje Trenc.
A za tada 21-godišnjeg Davora Gopca lik Milana Blentona bila je odskočna daska za karijeru s Psihomodo popom koji je u to vrijeme još bio demo bend.
Kuća na Kraljevcu
- Mi smo se družili svi skupa i živjeli na Kraljevcu u jednoj kući, imali smo tamo jedno dvokanalno pojačalo pa smo Slamnig i ja iz čiste zezancije počeli snimati rock operu koju smo nazvali ‘Zagrebački brijač’. Baš tih dana se osnovao i Radio 101 pa je Pirš došao k nama i rekao nam da bi radio emisiju za Stojedinicu. Tako je ta rock opera, koju smo mi radili, postala Milan Blenton - priča Gobac. Ali, dodaje, ulogu Milana Blentona nije dobio odmah jer su prvo isprobavali kome bi najbolje pristajala, pa je tako u igri bio i pokojni Đorđe Rapajić, popularni Nosonja iz “Smogovaca”. Radijskih snimanja, koja su se događala još na staroj lokaciji Stojedinice u Studentskom domu Stjepan Radić, prisjeća se kao noćnih snimanja i odličnih tuluma, dok su na televiziji, kaže, ipak morali biti malo ozbiljniji.
Zagrebački TV studio je sredinom osamdesetih pokrenuo glazbenu emisiju “Stereovizija” na čijoj je izradi sudjelovala i ekipa sa Stojedinice. Prva “Stereovizija” emitirana je u ožujku 1985. i bila je za ono vrijeme vrlo progresivna emisija, a uz mlade bendove promovirala je i nove voditelje - emisiju su vodili buduća poznata radijska imena Marita Perčin, Dubravka Bratoljić i Silvestar Vrbanac, a režirao ju je Pjer Žardin. “Stereovizija” se prikazivala ponedjeljkom na drugom programu oko 22.30, i to odmah nakon tada megapopularne “Dinastije”, a u tom terminu izmjenjivala se s glazbenim emisijama sarajevskog i beogradskog studija - “Dobre vibracije”, odnosno “Hit mjeseca2. U prvoj emisiji nastupali su Dorian Gray, Xenia i Lačni Franz, a svoj premijerni nastup u emisiji imao je i Plavi orkestar, odsviravši “Suadu”. To je bilo u travnju, a u listopadu su se vratili u Sarajevo s pola milijuna prodanih ploča.
Gobac smatra da je njegov rad na Blentonu bio dosta kompatibilan sa Psihomodo popom, pa se tako prisjetio i da je “Ramona” iskorištena za jednu novogodišnju emisiju i svirala je točno u ponoć, u trenutku kad se Blenton spustio na zemlju. Manji broj ljudi zna da iz tog vremena potječe i svima omiljena pjesma “Frida” autora Davora Slamniga, koja se i dandanas nalazi na koncertnom repertoaru Psihomodo popa, a kako je zvučala u svojoj izvornoj verziji, možete čuti i na Bandcampu.
- “Frida” je nastala u starijem blentonskom dobu (paleoblentiku). Spominje se proljeće 1985. Frida je bila frigidna teleportirka s teleporte Ledenog hrama - to mi je bila dovoljna inspiracija. Termin za snimanje bio je rano ujutro, a ja sam noć prije grdo zaružio pa je jednostavno nisam stigao napisati. Tako sam si navio sat na pola 7 i skrljio je za 15 minuta uz jutarnju cigareticu. To samo dokazuje da su pravi hitovi stvar trenutka - zaključuje Slamnig.